Na okruglom stolu o tom važnom segmentu hrvatske umjetnosti, koji prate razilaženja u percepciji pojma avangardnih kretanja u 20. stoljeću, sudjelovalo dvadesetak stručnjaka.
Po riječima Zvonka Makovića, autora stručne koncepcije izložbe, u naslovu izložbe pojam avangarde ublažen je pridjevnim oblikom, jer težište je na tendencijama, koje ili u cijelosti jesu avangardne, ili avangardi snažno gravitiraju.
Namjera izložbe bila je pokazati vitalnost avangarde i napraviti bazu za dalje, rekao je, dodavši da je svaki autor za pojedine dijelove izložbe radio svoj izbor djela, te na osnovi tog izbora definirao avangardu i neoavangardu.
Želimir Koščević, koji je 1983. priredio izložbu o tendencijama avangarde u hrvatskoj modernoj umjetnosti od 1919. do 1941., ocijenio je da će katalog s tekstovima autora izložbe ubuduće biti temeljna literatura za poznavanje materijala. Prigovorio je što nisu bili ujednačeni kriteriji za odabir umjetničkih djela, jer, istaknuo je, za njega je avangarda stav zbog kojeg su umjetnici stradavali.
Za Aleksandra Flakera ipak je riječ o stilu, a ne o stavu jer "stav u strukturi jednog dijela ne znači ništa". Flaker je istaknuo da se izložbom u Klovićevim dvorima "slaže golema kocka avangarde" te da se njome uspješno prikazala avangarda u cijelosti, s različitim područjima umjetnosti koje se međusobno isprepliću, nadovezuju i utječu jedno na drugo.
Klovićevi dvori premali su prostor za tako veliku izložbu, ocijenio je Branimir Donat, dodavši da se još više mogla pokazati interdisciplinarnost i veze između različitih tendencija.
Objašnjavajući odnose povijesne avangarde i neoavangarde, Ješa Denegri je rekao da su povijesne avangarde bile presedan za EXAT 51, Grupe Gorgona i pojedince iz nove umjetničke prakse, kako bi "dobili ukorijenjenost u ovoj sredini što im je bilo odricano".
Na okruglom stolu sudjelovali su, među ostalima, Maja Đurinović, Marija Tonković, Jasna Jovanov, Jadranka Vinterhalter, Daina Glavočić, Jasna Galjer, Petar Prelog.
Izložba u Klovićevim dvorima, koja obuhvaća razdoblje od šezdesetak godina, od pojave ekspresionizma do početka osamdesetih godina prošlog stoljeća, bit će otvorena do 6. svibnja.