Babić je na konferenciji "Minimalna plaća: europska iskustva i hrvatska realnost", koju je organizirao Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) u suradnji s njemačkom Zakladom Friedrich Ebert, podsjetila na studiju Svjetske banke po kojoj se kod nas bolje živi od socijalnih naknada nego od plaća.
Ministrica pravosuđa Ana Lovrin ustvrdila je kako u Hrvatskoj po tom pitanju postoje zakonska rješenja, no nije utvrđena kontrola isplate minimalne plaće, kao ni sankcije u slučaju neplaćanja. U tom bi smislu, po njezinu mišljenju, trebalo ustrojiti efikasan sustav kontrole i sankcija.
Naglasila je da Vlada podržava inicijativu o donošenju Nacrta zakona o plaćama, pri čemu bi se trebala koristiti iskustvima Europske unije.
U Hrvatskoj je od 1998. godine na snazi Kolektivni ugovor o najnižoj plaći, no u njemu nije propisan nadzor, pa se njegova primjena može pratiti samo tamo gdje su radnici sindikalno organizirani.
Predsjednica SSSH-a Ana Knežević rekla je kako bi prema prijedlogu njezine središnjice minimalna plaća trebala iznositi 50 posto prosječne plaće u Hrvatskoj, a neoporezivi bi dio iznosio 75 posto.
Po podacima SSSH, u Hrvatskoj 20 posto radnika radi na crno, a 30.000 radnika za svoj rad uopće ne prima plaću.
Želimo da se u Hrvatskoj utvrdi cijena rada ispod koje nitko neće živjeti, te da je ona dovoljna za preživljavanje, rekao je glavni sindikalni ekonomist Mario Švigir.
SSSH-ov Prijedlog zakona o minimalnoj plaći predviđa da ona iznosi 3.200 kuna bruto, odnosno 2.400 kuna neto, što je, po Švigirovim riječima, minimum koji je danas nekom potreban za preživljavanje.
Osvrćući se na primjere iz Europske unije, neovisni njemački stručnjak Heribert Kohl rekao je kako SSSH-ov zakonski prijedlog koristi objektivne metode koje omogućavaju godišnju prilagodbu, te predstavlja najučinkovitiji način određivanja minimalne plaće u Europi.