"Naftovod bi imao 400 kilometara trase kroz Hrvatsku i njene bi neposredne koristi iznosile skoro dvije milijarde dolara, dok Slovenija na to ne može računati, a osim toga naftovod bi prolazio kroz ekološko osjetljivi Kras, što je potrebno uvažiti pri ocjeni njegove prihvatljivosti", navodi list koji dodaje da bi u slučaju da Slovenija, koja je potpisala neobvezujuću ministarsku izjavu o gradnji PEOP-a nedavno u Zagrebu, odustane od sudjelovanja u tom poslu naftovod od Hrvatske do Trsta morao ići ispod mora.
List blizak vladi dodaje da je i Hrvatska do sada više puta dobrom kombinacijom različitih pristupa, ponekad i braneći se ekološkim argumentima, branila svoje interese na području energetike koje je postavila kao svoj nacionalni interes. Tako je hrvatska vlada prije nekoliko godina stranim vlasnicima jahti onemogućila "crni charter" u hrvatskom Jadranu kako oni ne bi konkurirali domaćoj ponudi a zaštitila je i nacionalnu naftnu kompaniju INA od stranih, pa i slovenskih konkurenata uvođenjem tzv. naftnih koridora, napominje list.
"Hrvatska je prije pet godina ograničila cestovni transport naftnih derivata na samo tri granična prijelaza sa Slovenijom, te tako zaštitila interes domaćeg naftnog diva. Tako je produžila put za transport i troškove svakom konkurentu INA-e koji bi derivate htio prodavati u Istri ili Dalmaciji, a koji bi ih mogao nabavljati i preko slovenskog Kopra", primjećuju "Primorske novice". List podsjeća da je ta odluka hrvatske vlade svojedobno izazvala velik spor među dvjema vladama, te da je Hrvatska u tom slučaju ekologiju iskoristila samo kao način da zaštiti nacionalne ekonomske interese.
"Posebne koridore za transport nafte Hrvatska je opravdavala brigom za okoliš, no ta teorija ne drži vodu jer kako onda protumačiti da preko graničnog prijelaza Starod na kojemu se ne može transportirati nafta slobodno prolaze vozila natovarena opasnim kemikalijama", navodi list.