Rekla je to na danas održanoj završnoj konferenciji Projekta Zrinka Blažević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), koji je ovaj projekt provodio u partnerstvu s britanskom konzultantskom kućom WYG Internatioanl Ltd. te uz financijsku pomoć Europske komisije (EK), koja je provedbu projekta financirala s 850 tisuća eura tehničke pomoći te 650 tisuća eura vrijednom darovnicom.
Prva faza ovog projekta, u sklopu programa CARDS 2002., dovršena je u lipnju prošle godine, a njome su bile obuhvaćene Zadarska, Šibensko-kninska, Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija, dok bi druga faza i službeno trebala biti dovršena početkom svibnja ove godine.
U sklopu projekta, rekla je Blažević, provedene su analize lokalnih tržišta rada u obuhvaćenim županijama te su temeljem tih analiza izrađene strategije razvoja ljudskih potencijala za svaku županiju, koje bi trebale rezultirati uravnoteženjem ponude i potražnje na tržištu rada.
Prema riječima savjetnika iz Delegacije EK u Hrvatskoj Oskara Benedikta, provođenje regionalnih strategija razvoja i zapošljavanja u skladu je s nastojanjima zemalja članica EU u provođenju ciljeva Lisabonske strategije.
Pritom je istaknuo kako u provođenju ovakvih projekata ne smije prevladavati centralizirani, već lokalizirani pristup, s obzirom na raznolikost razvijenosti među regijama, ali i zbog što boljeg uključivanja 'marginaliziranih' skupina na tržištu rada, poput starijih ili invalidnih osoba.
Za Hrvatsku, koju prema njegovim riječima "vrlo uskoro" očekuje punopravno članstvo u EU, to je posebice značajno, kako bi se što bolje pripremila za članstvo te uskladila s zahtjevima konkurentnosti i ujednačene regionalne razvijenosti.
Pomoćnik ministra gospodarstva za rad i tržište rada Ante Vučić ukazao je pak na još uvijek velike razlike na tržištu rada Hrvatske i EU.
Prema podacima iz 2005. godine, stopa zaposlenosti u Hrvatskoj je iznosila 54,8 posto, a u EU 63,8 posto, dok je razlika u starijoj dobi - među zaposlenima starima od 55 do 65 godina, bila još veća - u Hrvatskoj 31,5 posto, a EU 42,5 posto.
Dodao je da je to još uvijek velikim dijelom posljedica ratnih razaranja, otvaranja tržišta stranoj konkurenciji i sl., zbog čega pri donošenju strategija poboljšanja stanja na tržištu rada treba dodatnu pažnju posvetiti 'najpogođenijim' područjima - ruralnim, gorskim i pograničnim područjima, otocima te regijama u kojima je posljednjih godina došlo do velikih industrijskih slomova.