Radionica u organizaciji Nacionalne zaklada za znanost, na kojoj je radni jezik engleski, okupila je stručnjake iz Hrvatske te goste iz Slovenije i Njemačke, a po Lučinovim riječima, njezin je cilj razmotriti kako usavršiti programe združenih studija i podijeliti dosadašnja iskustva.
Kako je objasnio prof. Lučin, združeni studiji su, osim mobilnosti nastavnika i studenata, dvije glavne zadaće koje nalaže provedba Bolonjskoga procesa. Ali, upozorio je, kad je riječ o združenim studijima, u zadnjih šest godina nije puno učinjeno. Pri tomu, dodao je, treba razlikovati i to da su združeni studiji na nacionalnoj razini samo jedan od njihovih mogućih oblika, ali da je glavni posao zapravo njihova uspostava na europskoj razini.
Združeni studiji i združeni akademski stupnjevi su diplome koje zajedno daju dvije ili više visokoobrazovnih ustanova za jedan studijski program koji su zajedno razvile i provele.
Govoreći o budućnosti združenih studija na nacionalnoj razini, članica Upravnoga odbora Zaklade i prorektorica za znanost zagrebačkoga Sveučilišta Melita Kovačević istaknula je da je to važan posao koji treba uspješno odraditi kako bismo "izbjegnuli najgori mogući scenarij" - da sveučilišta koja ne će posvetiti potrebnu pozornost tim procesima, a posebice ona u istočnoj i srednjoj Europi, izgube svoju istraživačku dimenziju i postanu samo nastavna središta.
Ocijenila je da hrvatsko visoko obrazovanje još nije spremno za potpuno uvođenje združenih studija te da tu treba još puno učiniti, no ipak je, kako je rekla, umjeren optimist s obzirom na ono što je do sada učinjeno.
Da stanje u Hrvatskoj nije bitno drukčije od onog u Europi, upozorio je profesor na Sveučilištu u Ljubljani Pavel Zgaga. On smatra da nije dovoljno samo vjerovati u važnost toga procesa, već da treba imati jasnu strategiju kako to provesti te osigurati novac.
Najavio je da bi do kraja lipnja trebao biti izrađen prijedlog kako na europskoj razini regulirati pitanje diploma koje će se dobivati nakon završetka združenih studija.
Predstavnici Njemačke znanstvene zaklade (DFG), članice Međunarodnoga savjeta NZZ-a, Torsten Fischer i Priya Bondre-Beil, predstavili su rad te zaklade i govorili o načinima pomoći hrvatskoj znanosti da se još aktivnije uključi u europski istraživački prostor (ERA).