"Vrijeme kad smo se zajedno borili za međunarodno priznanje bilo je razdoblje idealnih odnosa, ali su se oni na žalost kasnije pogoršavali, najviše zbog nedostatka sluha za učvršćivanje prijateljstva na obje strane", i zbog "solističkih akcija koje su nas razdvajale", naveo je Dimnik.
Ujedno predsjednik društva slovensko-hrvatskog prijateljstva i počasni konzul RH u Kopru, prisjetio se jeseni 1991., kada je preko svojih veza pomagao organizirati susrete slovenskih i hrvatskih političara sa sugovornicima u nekim zapadnoeuropskim državama koji su tada pojašnjavali procese u Jugoslaviji u vrijeme njezina raspada i angažirali se na međunarodnom priznanju u vrijeme rata u Hrvatskoj.
Odnosi dviju država danas su daleko od toga vremena, drži Dimnik i zagovara promjenu takvog ozračja.
"Treba uspostaviti obvezujuću strategiju koja bi eliminirala sve napetosti i stranputice u odnosima i provela 'detoksikaciju' sadašnjeg ozračja. Treba okončati s ho-ruk stranačkom diplomacijom i stranačkim pregovorima, razmjenom stajališta preko medija. To je otrov za odnose dviju susjednih država i trebao bi nestati iz vanjske politike, o tome treba donijeti nacionalno suglasje", preporučuje Dimnik.
On je kritički progovorio o aktualnoj vladi premijera Janeza Janše.
"Janša je upao u tešku situaciju, kad se stvari nalaze na točki s koje se je teško vratiti natrag. Kad smo o tome razgovarali prije nekoliko godina, rekao mi je da mu je sve jasnije da su se granična pitanja nekoć mogla riješiti mnogo brže i bolje nego danas. Danas je ozračje zatrovano, nacionalističke provokacije djeluju na javno mnijenje u obje zemlje, a otvorena pitanja već odavno su postala dio političkog marketinga", kaže Dimnik.
Valja postići suglasnost da se granična pitanja ne zlorabe u unutarpolitičkim utakmicama i prije izbora, rekao je Dimnik.
Također je osudio prijetnje nekih slovenskih stranaka o organiziranju referenduma o ulasku Hrvatske u Europsku uniju.
"To je nevjerojatno i predstavlja zloporabu države i ustava za sebične stranačke interese... To zvuči kao pritisak, a jeste li ikad čuli da je neki dobar posao ili projekt uspio pritiskom. Prijetnje susjedima ne govore ništa dobro o političkoj kulturi u Sloveniji. Ulazak Hrvatske u EU u strateškom je interesu Slovenije. Tako bi naše gospodarstvo dobilo područje još jačeg interesnog utjecaja u državi s jedinstvenim položajem i neslućenim poslovnim izazovima", rekao je Dimnik.
Slovenski poduzetnik pohvalio je i neka pozitivna stajališta slovenske politike, primjerice kada je prije 10 godina izlobirao da Zagreb odustane od oporezivanja nekretnina u Hrvatskoj za vlasnike drugih država nastalih na području bivše SFRJ, a među kojima je, navodi on, 50.000 Slovenaca.
"Kasnije je uveden porez, ali su strani vlasnici s područja bivše SFRJ izjednačeni s domaćim vlasnicima. Hrvati su već tada predlagali da dvije države prihvate sporazum o reciprocitetu iako to nije bilo u njihovom neposrednom interesu jer je hrvatskih vlasnika nekretnina u Sloveniji jako malo. A Slovenci su imali velik interes i velik broj nekretnina u Hrvatskoj. Unatoč svemu, slovenska vlada do prošle godine nije ništa poduzela oko toga", rekao je Dimnik.
Ocijenio je da je Hrvatska nedavnom odlukom o potvrdi reciprociteta pokazala želju da ublaži napetosti između Ljubljane i Zagreba.
Inertnost slovenske politike Dimnik vidi i u bivšem odugovlačenju Ljubljane da stupi na snagu malogranični sporazum koji koristi stanovnicima obiju država.
Štetnom je ocijenio i slovensku politiku prema štedišama Ljubljanske banke Zagreb.
Zagovarao sam da Slovenija obešteti male štediše u RH, a problem definitvno riješi sporazumom o sukcesiji bivše SFRJ, no nisam naišao na razumijevanje, povjerio je dneviku.
S druge strane, Slovenija je zapuštanjem Ljubljanske banke u Zagrebu ostavila i udio u hrvatskom bankarskom tržištu koji je tada, po ocjenama nekih stručnjaka, iznosio oko milijardu maraka.
Pri rješavanju graničnih pitanja dviju zemalja Dimnik se zauzima za "tihu" diplomaciju dok se ne dođe do rezultata.
Međutim, u sadašnjoj situaciji, arbitraža se čini najizglednijom, makar će ona biti "skupa i dugotrajna".