Domorodački čelnici kažu da ta plemena već izumiru od bolesti koje su im donijeli ljudi izvana.
Interamerički odbor za ljudska prava ocijenio je da je opasnost za te izolirane zajednice tolika da smije preskočiti sve uobičajene procedure.
Peru je dobio dva tjedna da poduzme korake k spašavanju izoliranih plemena. Ne učini li tako, krajnja mu kazna mogu biti i gospodarske sankcije.
To panameričko tijelo za zaštitu ljudskih prava objavilo je da Peru, iako je osnovao rezervate za domorodačka plemena koja žive u dobrovoljnoj izolaciji, ne čini ništa da ih zaštiti od skupina koje ilegalno krče šume u kojima plemena žive.
Organizacija Survival koja štiti izolirana plemena kaže na svojoj internetskoj stranici da su neka od posljednjih takvih plemena na rubu istrebljenja unatoč činjenici da su prije deset godina, 1. travnja 1997. osnovana za njih dva rezervata.
To su plemena Murunahua i Mashco-Piro, a ukupno broje šestotinjak ljudi.
Domorodački vođe kažu da je zadnjih godina u sukobima s plemenima ubijeno nekoliko ljudi koji su se bavili krčenjem šume.
No oni strahuju da je umrlo puno više izvornih stanovnika i to zbog ropstva i nasilja te od bolesti na koje nisu otporni.
Uporno i sve raširenije krčenje prisililo je neke izolirane skupine, među njima i plemena Mashco-Piro i Yora da se povuku dublje u peruansku prašumu na granici s Brazilom i Bolivijiom.
U veoma profitabilnu iako nezakonitu poslu iskorištavanja šuma, većina drvne građe izvozi se u Sjedinjene Države.
Početkom ovoga tjedna peruanski je predsjednik Alan Garcia izazvao gnjev ekologa jer je rekao da je količina mahagonija koja, legalno ili ilegalno, izađe iz Perua, zapravo neznatna.