Izložbu pod nazivom "Poznato i nepoznato" osmislili su povjesničar umjetnosti Darko Glavan i Frano Dulibić s Odsjeka za povijest umjetnosti zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Kustosica izložbe je Iva Sudec iz Galerije Klovićevi dvori, a autor postave je arhitekt Oleg Hržić.
Nakana ove retrospektive je prikazati ona Maurovićeva djela po kojima je najpoznatiji, a riječ je o velikom opsegu djela koja zahvaćaju ne samo strip, nego i knjižne ilustracije te oblikovanje dopisnica, karikatura te novinskih ilustracija, istaknuli su autori.
Izložen je i njegov slikarski opus koji, po mišljenju likovne kritike, zaslužuje pažnju po nesvakidašnjoj tematici te po zanatskoj vrsnoći.
Andrija Maurović studirao je samo godinu dana na zagrebačkoj Likovnoj akademiji koju je napustio 1924. godine.
Na izložbi su originalni crteži i slike, brojni novinski i knjižni pretisci. Naglasak je na prvih 10 godina Maurovićeva stvaralaštva koje su prethodile stripu od 1925. do 1935. godine.
Maurović je u tom razdoblju surađivao s ondašnjim humoristično-satiričkim časopisima "Jež", "Koprive", "Kulise", "Jadranska straža" i Listom za mladež "Smilje". Ilustrirao je i stotinjak knjiga i udžbenika.
Autori izložbe također ocjenjuju kako je Maurović pridonosio povezivanju 'visokoga' i 'niskoga' u umjetnostima, a svojim je djelima prodirao u svakodnevni život, poglavito preko reklama, poput dobro znane reklama za Gavrilović salamu s djevojčicom u šestinskoj nošnji.
Glavni naglasak izložbe je na stripu, kojemu se Maurović posvećuje od 1935., a prvi je strip "Vjerenica mača" objavljen u zagrebačkom dnevnom listu Novosti.
Okušao se u više žanrova - znanstveno fantastičnom, vesternu, stvarao je stripove nacionalnog sadržaja.
Sagom o crnom jahaču, Polaganom smrti i Starom mačku koji je stvorio u suradnji s Franjom M. Fuisom, Maurović se svrstao među prethodnike europskog autorskog stripa pa je ostao i znan kao Stari Mačak.
Adaptirao je više popularnih romana poput Šenoina "Zlatarova zlata", Zagorkine "Gričke vještice" i druge.
Autori izložbe ocjenjuju da je Maurović ostavio neizbrisiv biljeg u povjesnici hrvatskoga stripa zahvaljujući načinu kadriranja, crtačkom umijeću, ali i osebujnom autorskom gledištu, koje se odražavalo u otklonu od tipizirane crno-bijele podjele i sukoba dobra i zla u korist sučeljavanja prirodnoga i protuprirodnoga.
Izložba će pridonijeti poznavanju Maurovićeva opusa i biti poticaj za daljnja istraživanja njegovih razasutih djela, rečeno je na večerašnjem otvorenju.
Djela s izložbe vlasništvo su Grafičke zbirke Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatskog školskog muzeja, Moderne galerije u Zagrebu, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke, Umjetničke galerije Dubrovnik te iz privatnih zbirki.
Izložba u Klovićevim dvorima bit će otvorena do 29. travnja.