Početkom mjeseca, predstavnici 11 zemalja koji čine Komisiju na nadzor nacističkih arhiva, dugo držanih u tajnosti, utvrdili su proceduru za otvaranje ratnih dosijea pohranjenih u Bad Arolsenu u Njemačkoj do kraja ove godine, izvijestio je Associated Press.
Prije nego što taj materijal postane dostupan, svih 11 zemalja mora ratificirati sporazum prihvaćen prošle godine, nakon isteka 60 godišnje zabrane korištenja tih dosijea za istraživanja.
Rezolucija koju je prihvatio Odbor za vanjsku politiku Senata poziva zemlje članice da čim prije ratificiraju sporazum, u interesu preživjelih iz Holokausta, čiji se broj svakodnevno smanjuje.
Izrael, Sjedinjene Države, Poljska i Nizozemska dovršile su ratifikaciju.
Njemačka, Velika Britanija i Luksemburg najavile su da će sporazum ratificirati do idućeg sastanka Komisije u svibnju. Nacionalni izbori u Francuskoj i Belgiji mogli su izazvati odgode u tim zemljama, dok je status sporazuma u Italiji i Grčkoj nejasan, kazali su dužnosnici.
Američka novinska agencija Associated Press, kojoj je posljednjih mjeseci pružen široki pristup u te arhive pod uvjetom da žrtve ne budu u cijelosti identificirane, privukla je pozornost na te dokumente.
Znastvenici kažu kako će arhive iz Bad Arsolena popuniti praznine u povijesti i ponuditi jedinstvenu perspektivu stečenu iz originalne nacističke prepiske, precizno ocrtati strukturu koncentracijskih logora, te pružiti podatke o robovskom radu i iskaze žrtava i običnih Nijemaca koji su svjedočili okrutnostima Gestapoa.
U posljednjih 60 godina arhive je koristio Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC), kako bi odgovorio na 11 milijuna upita o preživjelim logorašima. Dokumenti su 50-ih godina 20. stoljeća korišteni i kako bi se utvrdila sudbina ljudi koji su nestali za vrijeme Trećeg Reicha, a na na njima su temeljeni i zahtjevi za odštete.