S druge strane, u izvješću je spomenuta 2009. godina u kojoj bi Europski parlament mogao dati pristanak na članstvo Hrvatske. To je prvi dokument EU-a u kojemu se spominje ta godina kao godina u kojoj bi Hrvatska mogla postati članica. "Smatrajući da bi Hrvatska trebala učiniti sve kako bi provela potrebne reforme s ciljem da na vrijeme završi pregovore kako bi Europski parlament dao pristanak prije sljedećih europskih paralmentarnih izbora u lipnju 2009. godine", glasi taj amandman koji je predložio Hannes Swoboda.
Također je odbačen dio amandmana u kojem se izražavala "zabrinutost jer bi neke inicijative koje je poduzela hrvatska Vlada, posebice ponuda da podupre financiranje obrane generala i njezin zahtjev da bude amicus curiae (prijatelj suda) u slučajevima pred Haškim sudom mogla biti krivo interpretirana kao presumpcija nevinosti".
I za vrijeme prijepodnevne rasprave taj su dio posebno oštro kritizirali zastupnici Istvan Szent-Ivanyi i Bernd Posselt. "Presumpcija nevinosti je kamen temeljac svakog pravnog sustava", rekao je Szent-Ivanyi, liberalni zastupnik iz Mađarske.
Slično je reagirao Posselt, zastupnik EPP-CDU-a iz Njemačke, kazavši da su "svi nedužni dok im se pred sudom ne dokaže krivica".
Autor izvješća, austrijski socijalist Hannes Swoboda, sastavio je kompromisni amandman u kojem se spominje mogućnost međunarodnog posredovanja ili arbitraže kao načina za rješavanje graničnog pitanja između Hrvatske i Slovenije.
"Od hrvatske i slovenske Vlade traži se da iskoriste sve dostupne mogućnosti kako bi se postigao sporazum o otvorenim graničnim pitanjima, uzimajući u obzir do sada postignute sporazume i zaključke Europskog vijeća od 17. i 18. lipnja 2004. godine i poziva ih da se suzdrže od bilo kakvih jednostranih poteza koji bi mogli potkopati takav sporazum.
U slučaju da se takav sporazum ne postigne, pozivaju se dvije strane da razmotre pribjegavanje trećoj strani kroz posredovanje ili međunarodnu arbitražu kako bi se riješili sporna granična pitanja; traži od obiju strana da predstojeće mjesece iskoriste kako bi se dogovorili o biti spora ili o postupku za njegovo rješavanje, bilo posredovanjem ili arbitražom", glasio je Swobodin kompromisni amandman.
Međutim, prilikom glasovanja o svakom pojedinom amandmanu, prvi dio ovoga amandmana dobio je većinu, a drugi, u kojem se spominje arbitraža, odbačen je.
Zastupnik Swoboda rekao je da je došlo do "neuravnoteženog rezultata" u pogledu graničnog pitanja, prigovorivši za to zastupnicima Europske pučke stranke (EPP), koji su bili podijeljeni u pogledu toga pitanja.
"Ovo nije dobar rezultat za Hrvatsku, nadam se da će EPP na plenarnom zasjedanju biti više od pomoći", rekao je nakon glasovanja Swoboda. Izvješće Vanjskopolitičkog odbora, koje su podržali svi nazočni članovi rezultatom 70-0, sljedeći mjesec će se naći na dnevnom redu plenarnog zasjedanja Europskog parlamenta, koji će ga izglasati kao rezoluciju, koje su pravno neobvezujući dokumenti.
U zasebnoj izjavi za novinare, Swoboda je rekao da je postignut "neuravnotežen rezultat u pogledu graničnih pitanja. Na žalost, stranačke kolege gospodina Sanadera učinili su zaokret protiv Hrvatske, ali ja ću raditi na tome i nadam se da ćemo na kraju imati bolji rezultat".
Zastupnik Posselt rekao je da unutar EPP-u nisu imali većinu u vezi s tim amandmanom, dodajući da će njegova stranačka frakcija do plenarnog zasjedanja nastojati postići povoljniji ishod.
Odbor je također odbacio sve amandmane slovenskih zastupnika u kojima se pozivalo Hrvatsku da "se suzdrži od jednostranih poteza" u pogledu Zaštićene ekološko-ribolovne zone.