Izvršni direktor Totala, Christophe de Margerie, u srijedu je zadržan na policijskom ispitivanju. Pušten je u četvrtak, ali tek nakon što je pokrenuta službena istraga protiv njega pod sumnjom da je plaćao mito za pridobivanje unosnog ugovora u Iranu.
Ta je kompanija pod sumnjom da je putem dva računa u švicarskim bankama visokim iranskim dužnosnicima isplatila gotovo 100 milijuna švicarskih franaka (60 milijuna eura) mita kako bi dobila jedan ugovor 1997.
Total tvrdi da je sporazum s Iranom potpisan u skladu s primjenjivim zakonima. "Ova grupacija uvjerena je da će istraga pokazati odsustvo bilo kakvih protuzakonitih aktivnosti", stoji u priopćenju objavljenom nakon Margerievog puštanja.
Svjetska banka procjenjuje da dnevno iz ruke u ruku prijeđe nekih tisuću milijardi dolara mita. Ujedinjeni narodi procjenjuju da bi razina korupcije u nekim zemljama mogla dosezati i do 30 posto bruto domaćeg proizvoda.
Neke organizacije koje prate korupciju diljem svijeta poput Transparency Internationala vjeruju da je globalizacija uvećala, umjesto da umanji njezinu raširenost. "Tijekom 1990-tih došlo je do rasta korupcije s globalizacijom financijskih krugova koji pojednostavljuju otvaranje računa u poreznim utočištima", kazao je Jacques Terray, dopredsjednik Transparency International u Francuskoj.
Uobičajeno, podmićivanju su podložni veliki sporazumi za gradnju infrastrukture, budući se radi o velikim iznosima, u igri su veliki interesi, a ugovore potpisuju slabo plaćeni ali dobro pozicionirani dužnosnici.
Očigledni kandidati za dogovore 'ispod stola' su i sporazumi vezani uz naftu, oružje i projekti velikih javnih radova. Sve više je i sumnjivih sporazuma vezanih uz projekte s vodom, ističe Severine Teissier, predsjednica francuske antikorupcijske organizacije Anticor.
Prema njezinim riječima, eksploatacija siromašnih vodenih resursa u nekim zemljama prekrivena je mrežom korupcije, a sama voda sve više postaje nešto poput 'plavoga zlata', ne previše daleko od nafte - odavno nazvane crnim zlatom.
Kako bi se oduprle rastu korupcije, međunarodne organizacije posljednjih godina ulažu sve više napora u suzbijanje korupcije. Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD) 1997. sastavila je sporazum kojim se kompanijama u zemljama potpisnicama zabranjuje plaćanje mita stranim vladinim dužnosnicima. Sporazum je potpisalo 36 zemalja - 30 zemalja članica OECD-a te Argentina, Brazil, Bugarska, Čile, Estonija i Slovenija.
UN je 2003. sastavio antikorupcijsku konvenciju koju je potpisalo 140 zemalja, iako je nisu sve i ratificirale. Vijeće Europe i Svjetska banka također su razvili antikorupcijske planove.