Posljednjih 15 godina u svijetu se 22. ožujka obilježava Svjetski dan voda. Ovogodišnja tema "Kako se nositi s nestašicom vode" već sama po sebi dovoljno govori o stanju svjetskih vodnih zaliha, prvenstveno pitke vode, jer iako čak 71 posto našeg planeta zauzima voda, manje od 1 posto ukupne vode je pogodno za piće. Potrošnja vode neprestano raste i nema nikakve sumnje da će upravo voda vrlo brzo postati jedan od najvažnijih resursa ovoga stoljeća, ističu u Hrvatskim vodama.
Hrvatska je po obnovljivim zalihama vode na 5. mjestu u Europi i među prvih 50 zemalja u svijetu (42. u svijetu). Uz bogatstvo vode možemo se pohvaliti i činjenicom da još uvijek u mnogim dijelovima zemlje pijemo vodu iz slavine, odnosno da je kakvoća vode u hrvatskoj vodoopskrbi uglavnom dobra. Najsigurniju vodu pije onaj dio pučanstva koji je vezan na javne vodovodne sustave i to one veće, zbog strožeg režima kontrole vode.
U Hrvatskim vodama ističu da je, za razliku od vodoopskrbe, zbrinjavanje otpadnih voda nezadovoljavajuće, pa u određenom broju priobalnih lokalnih zajednica u Hrvatskoj onečišćenje mora i podzemnih voda predstavlja ozbiljan problem. Onečišćenje voda pogađa neke od glavnih gradskih središta - Rijeku, Zadar i Šibenik. Samo 40 posto kućanstava i 40 posto industrije priključeno je na kanalizacijske sustave, a pročišćava se manje od 12 posto svih prikupljenih otpadnih voda, ističu u Hrvatskim vodama. Iako priroda posjeduje mehanizme samočišćenja, vode postaju smetišta u koja se odlažu i vrlo opasne tvari, poput pesticida i teških metala.
Pogoršanje kakvoće morske vode u nekim dijelovima Hrvatske, kao posljedica neprimjerenog ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda, već je dovelo do vidljivih problema, uključujući eutrofikaciju i cvjetanje fitoplanktona na pojedinim lokacijama, kao i manje vidljivo onečišćenje morskog života organskim i anorganskim mikro tvarima, ističu u Hrvatskim vodama.
Kao svojevrsno upozorenje da je potrebno mijenjati odnos prema vodi i aktivnije se uključiti u njezinu zaštitu, UN proglašava 22. ožujka Svjetskim danom voda. No, prema podacima iz UN-a, više od milijardu ljudi na Zemlji nema stalan pristup zdravoj vodi, stoga je, da bi se još više istaknulo značenje brige o vodi, razdoblje od 2005. do 2015. proglašeno desetljećem voda pod geslom "Voda za život". Cilj je do 2015. prepoloviti broj ljudi koji nemaju pristup zdravoj vodi za piće ili si ju ne mogu priuštiti, kao i onih koji nemaju pristup osnovnim sanitarijama. Stanovnik Hrvatske prosječno dnevno potroši 150 litara vode, dok se stanovnik Gambije mora zadovoljiti tek s 4,5 litre, ističu u Hrvatskim vodama.
Hrvatska se trenutno ubraja u skupinu vodom relativno bogatih zemalja u kojima problemi s vodom i oko vode još nisu zaoštreni i vodni resursi zasad nisu ograničavajući čimbenik razvoja.
Bilance površinskih i podzemnih voda pokazuju da Hrvatska raspolaže velikim, nejednoliko prostorno i vremenski raspoređenim količinama površinske vode dotekle s vlastitog područja. Isto tako Hrvatska raspolaže velikim količinama podzemne vode.
Prosječna je opskrbljenost stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava u Hrvatskoj 76 posto, što znači da se iz javne vodoopskrbe opskrbljuje oko 3,35 milijuna stanovnika. Podzemna voda čini oko 90 posto svih zahvaćenih količina voda, dok preostali dio čini zahvaćanje površinskih voda iz vodotoka i višenamjenskih akumulacija.