Nakon pogubljenja svrgnutog iračkog diktatora Saddama Husseina 30. prosinca 2006., Bijela kuća je daleko od pripremanja plana povlačenja i čak pojačava svoju nazočnost u Iraku, prenosi agencija France Presse.
Kako bi ugušila vjerske sukobe koji su eskalirali u posljednjih godinu dana, SAD će poslati dodatnih 25.000 vojnika, dok je na terenu već raspoređeno 160.000.
Glavni irački grad Bagdad najpogođeniji je vjerskim nasiljem, kao i pokrajina Diyala. U zapadnom i sjevernom dijelu zemlje al Qaeda nastavlja svoju pobunu protiv iračke vlade i američkih snaga, a na jugu se šijitske paravojne postrojbe bore za kontrolu nad naftnim izvorima.
Prema podacima objavljenim na internet stranici Iraq Body Count, gotovo 60.000 civila je ubijeno u četiri godine, a koalicija je izgubila 3.500 vojnika od kojih je 3.220 Amerikanaca.
Oko dva milijuna Iračana pobjeglo je iz zemlje, a 1,8 milijuna ih živi raseljeno unutar zemlje, podaci su UN-ova visokog povjereništva za izbjeglice (UNHCR), prenosi France Presse.
Unatoč brojnim planovima za stabilizaciju, Iračani su sve pesimističniji prema svojoj budućnosti i njihova potpora koaliciji opada.
Istovremeno, obilježavajući četvrtu obljetnicu početka rata u Iraku diljem svijeta su organizirani prosvjedi.
U nekoliko američkih gradova organizirani su miroljubivi prosvjedi na kojim su se sudionici prisjećali vojnih i civilnih žrtava te pozivali na povratak svojih vojnika u domovinu, prenosi agencija Associated Press.
Dan ranije je prosvjed u Portlandu, na kojem se okupilo 15.000 ljudi, završio tako da je policija morala koristiti suzavac.
No, prosvjedi organizirani u ponedjeljak u San Franciscu, New Yorku i Seattleu, prošli su bez incidenata ali s manjim uhićenjima.
Protivljenje ratom u Iraku pokazuju i Britanci, dodaje AP. Prema ispitivanju javnog mišljenja kojeg je proveo BBC, troje od pet Britanaca smatra da je invazija u Iraku bila greška. Pedeset i pet posto ispitanika smatra da je rat u Iraku Veliku Britaniju učinio manje sigurnom.
Više od polovice ispitanika je kazalo da neće vjerovati britanskoj vladi ako bude tvrdila da je vojna operacija potrebna negdje drugdje jer to predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
Kako pak prenosi agencija Reuters, španjolski sudac Baltasar Garzon, poznat po slučaju Augusta Pinocheta, rekao je da je vrijeme da američki predsjendik George W. Bush i njegovi suradnici odgovaraju za rat u Iraku.
"Trebali bismo razmotriti dublje moguću kaznenu odgovornost za ljude koji su ili su bili odgovorni za ovaj rat i vidjeti postoje li dobri dokazi da oni odgovaraju za to", ocijenio je Garzon.