"U ovom trenutku rata naša je najvažnija misija pomoći Iračanima da uvedu sigurnost u svoj glavni grad. (...) Uz našu pomoć, Iračani provode agresivni plan za osiguravanje Bagdada. Taj plan je još u ranoj fazi i za uspjeh će trebati mjeseci, ne dani ili tjedni", rekao je Bush u obraćanju naciji povodom četvrte godišnjice dana kada je izdao zapovijed za napad na Irak.
Bush je naglasio kako je primio "informacije o pozitivnim pomacima u Iraku" u jutrošnjoj video konferenciji s iračkim premijerom Nourijem Al Malikijem i zapovjednikom kaoalicijskih snaga u Iraku generalom Davidom Petraeusom te na sastanku s članovima Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Kao "znakove nade" u Bagdadu izdvojio je razmještanje tri brigade iračke vojske, ukidanje blokada za ulaz američkim snagama u šijitski Sadr City, uspostavu zajedničkih sigurnosnih postaja diljem grada, zajedničku provedbu agresivnih operacija protiv sunitskih i šijtskih ekstremista i terorista Al Qaide, zapljenu znatnih količina oružja i uništenje dviju velikih radionica auto-bombi u predgrađu Bagdada. U tom kontekstu pohvalio je poduzete korake iračke vlade na političkoj pomirbi.
Demokratski Kongres, koji će u četvrtak vjerojatno glasati o zakonu o dodatnih 98 milijardi dolara za ratove u Iraku i Afganistanu koji sadrži i kalendar povlačenja borbenih snaga iz Iraka do 1. rujna 2008., Bush je upozorio protiv povlačenja iz Iraka, rekavši kako bi to bilo "razorno za sigurnost SAD" te kako imaju odgovornost na njegov stol poslati "čist zakon, bez rezervi i bez odlaganja".
"Možda je iskušenje gledati na izazove u Iraku i zaključiti kako je najbolja opcija spakirati se i otići. To može zadovoljiti na kratki rok. No ja vjerujem kako bi posljedice ta sigurnost Amerika bile razorne", rekao je.
Po njegovim se riječima "četiri godine nakon početka rata u Iraku i dalje vodi teška borba, ali se u njemu može pobijediti ako se bude imalo hrabrosti i odlučnosti gledati krajnji ishod".
Bush je u govoru nabrojio koristi koje su, po njemu, ostvarene američkom intervencijom u Iraku, kao što je uklanjanje režima Sadama Huseina i uvođenje demokracije i slobodnih izbora, te odao priznanje vojnicima koji su izgubili život u Iraku i njihovim obiteljima na žrtvovanju.
Prema posljednjim podacima Pentagona u Iraku je od početka intervencije 19. ožujka 2003. poginulo 3.197 američkih vojnika a više od 23.000 su ranjene.
Glasnogovornik Bijele kuće Tony Snow prethodno je bio još oštriji prema zakonu o financiranju rata koji je na raspravu i Kongresu, rekavši kako to nije "zakon o financiranju, već zakon o povlačenju snaga" te kako bi njegovo usvajanje "osiguralo pobjedu neprijetelju".
Zakon bi mogao biti izglasan u Predstavničkom domu Kongresa u četvrtak, ako vodstvo demokrata nadvlada protivljenje zastupnika lijevog krila stranke koji ne žele nikakvo daljnje financiranje rata u Iraku. No slabi su izgledi da taj zakon dobije podršku Senata, gdje mu je za prolaz potrebno 60 od 100 glasova, i gdje demokrati imaju minimalnu većinom od 51 senatora. Bijela kuća je najavila predsjednikov veto na taj zakon, ako i prođe u Senatu.
Državna tajnica Condolleezza Rice je, gostujući u jutrošnjem programu TV mreže NBC odlučno branila opravdanost američke intervencije u Iraku 2003., ističući kako je Sadam Husein bio "opasan čovjek u najopasnijoj regiji na svijetu". No, priznala je kako je administracije trebala poslati znatno više postrojbi u Irak i odmah nakon svrgavanja Sadama Huseina primijeniti strategiju koju sada provodi general Petraeus.
Predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Senata, demokrat Joseph Biden, gostujući danas na CBS-u, ocijenio je kako je jedini način za okončanje sektaškog nasilja okupacija zemlje ili decentralizacija vlasti.
Rekavši kako Bush provodi "propalu strategiju", Biden je naglasio kako SAD treba u Iraku učiniti isto što i u BiH, i dati različitim frakcijama "prostora za disanje".
"Trebate dati tim ljudima (sunitima, šijitima i Kurdima) prostor za disanje kao što smo napravili u Bosni. Morate razdvojiti te ljude. Ovo je propala strategija", rekao je Biden.
Američke nacionalne TV-mreže u ponedjeljak imaju cjelodnevne emisije posvećene četiri obljetnici rata u Iraku, protiv kojeg je danas većina američke javnosti, za razliku od 2003. kada je intervencija uživala večinsku podršku.
Prema najnovijoj anketi CNN-a, ratu u Iraku protivi se oko 67 posto ispitanih. Među registriranim demokratima taj broj je 91 posto, dok je 2003. iznosio 42 posto. Među republikancima 24 posto ih je protiv rata, dok je 2003. takvih bilo samo sedam posto.
(Hina) xdh ybr