Špirić je novinarima kazao da dostavljeni dokumenti o prodaji rafinerija nafte i motornih ulja u Bosanskom Brodu i Modriči ruskom Zarubežnjeftu pokazuju da pitanje vlasničkog udjela u JANAF-u nije bilo predmet tog ugovora, o čemu se špekuliralo.
"Naftovod je predmet sukcesijske mase", kazao je Špirić te najavio da će u suradnji s Predsjedništvom BiH te državnim pravobraniteljstvom uskoro biti pokrenuto pitanje vlasništva nad JANAF-om i zaštite interesa BiH u tom projektu koji su prije rata zajednički realizirali zagrebačka INA, sarajevski Energoinvest i novosadski Naftagas.
Najavio je i da pitanje vlasništva nad JANAF-om kani pokrenuti tijekom skorašnjih razgovora s predsjednikom hrvatske Vlade Ivom Sanaderom.
Ministar energetike i industrije Federacije BiH Vahid Hećo tijekom dana medijima je izjavio da su i "Hrvatska i Srbija prisvojile imovinu koja pripada BiH", te da Vijeće ministara BiH mora vratiti dio suvlasništva BiH.
Uprava Energoinvesta je pak objavila da ta tvrtka i dalje polaže "nedvojbena vlasnička prava" nad 33 posto kapitala u JANAF-u te da vlasnički udio u svakom trenutku može dokazati odgovarajućom dokumentacijom koja je dostavljena i vlastima BiH.
Iz Energoinvesta navode kako je JANAF izgrađen temeljem odluke Izvršnog biroa CK SKJ od iz svibnja 1973. godine i posebnog ugovora o izgradnji koji su u srpnja 1974. godine sklopile ova tvrtka, INA i Naftagas osnovavši poduzeće "Jugoslavenski naftovod".
Sve tri tvrtke, kako se prenosi u Sarajevu, kao osnivački kapital uložile su po 15 milijuna dolara, dok je cijeli projekt stajao 1,5 milijardi dolara.
Pitanje po kojem Energoinvest polaže vlasnička prava nad JANAF-om pojavilo se prije desetak dana u nekim BiH medijima, što je tada u hrvatskim medijima opovrgnuo pomoćnik ministra gospodarstva Željko Tomšić.
JANAF je početkom devedesetih preuzeo sve financijske obveze i sve ove godine uredno vraća kredite, Tomšićeva je izjava koju su tada prenijeli hrvatski mediji.
Također su prenijeli i njegovu izjavu prema kojoj su predstavnici BiH prije dvije godine pokrenuli pitanje vlasništva nad JANAF-om, ali im je tada argumentirano da je on hrvatsko vlasništvo.
Jadranski naftovod hrvatsko je dioničko društvo u mješovitom vlasništvu s pretežito državnim kapitalom.
Vlasnici dionica su Hrvatski zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje sa 50,54 posto, Republika Hrvatska 21,73 posto, INA 16 posto, Državna agencija za sanaciju banaka (DAB) 5,84 posto, te ostali dioničari 5,89 posto.
JANAF d.d. upravlja naftovodnim sustavom koji je projektiran i građen u razdoblju od 1974. do 1979. godine. Uz transport nafte, značajne djelatnosti JANAF-a su i prekrcaj te skladištenje nafte i naftnih derivata.
(Hina) xrm/xbn yds