Po ocjenama analitičara Hrvatske gospodarske komore iznesenim u najnovijim "Gospodarskim kretanjima", bez obzira na konačnu stopu u tom rasponu takvo ostvarenje rasta BDP-a neće značajno utjecati na razinu razvoja niti na promjenu ekonomskog položaja RH u međunarodnom okruženju.
No, istodobno ističu kako je važno da će taj rast biti nešto brži u odnosu na rast prethodne godine, od 4,3 posto, odnosno da će biti nešto veći u odnosu na prvobitna očekivanja.
Kada je pak riječ o djelatnostima koje će najviše pridonijeti rastu BDP-a, na osnovi podataka za prva tri prošlogodišnja tromjesečja analitičari HGK očekuju da će značajan utjecaj na godišnju stopu rasta imati građevinarstvo, promet i veze, te financijsko posredovanje i poslovanje nekretninama.
Također spominju vezu rasta BDP-a i vanjskog duga navodeći da se rast BDP-a posljednjih godina u znatnoj mjeri temeljio na zaduživanju. Tako je i u prošloj godini na jedan euro porasta BDP-a vanjski dug povećan za približno 1,2 eura, navode analitičari Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore.
Rastom BDP-a većim nego prethodne godine i prvotno očekivanim Hrvatska slijedi tendencije rasta europskog gospodarstva u kojem je 2006. godine također zabilježen brži rast u odnosu na prethodnu godinu, a ujedno je i veći od predviđenog.
Tako procjene govore o rastu EU25 od 2,9 posto prema 1,7 posto u prethodnoj godini, dok se prije godinu dana za EU25 predviđala stopa rasta od 2,1 posto.
U odnosu na tadašnje procjene u svim je zemljama Europske unije došlo do ubrzavanja rasta osim kod Mađarske i Cipra, a najveće je ubrzavanje rasta zabilježeno kod Latvije i Estonije, sa porastom BDP-a od oko 11 posto, navodi se u "Gospodarskim kretanjima".