Ugovore je sa studentima, umjesto najavljenog ministra mora, turizma, prometa i razvitka Božidara Kalmete koji se ispričao iznenadnim i neodgodivim obvezama, potpisao državni tajnik za more Branko Bačić.
Stipendije tog ministarstva u školskoj godini 2006./07. dobilo je 68 redovitih studenata prve godine iz Splita, Dubrovnika, Rijeke i Zadra. Sto i pedeset stipendija u iznosu od 800 kuna dodijeljeno je i polaznicima srednjih pomorskih škola. Pravo na stipendije tijekom trajanja naobrazbe zadržat će ako upisani studij svladaju bez ponavljanja godine, a obveza im je nakon završetka školovanja ploviti na hrvatskim brodovima u trajanju stipendije, a na strane se smiju ukrcati ako na domaćim brodovima nema mjesta.
U proračunu je za stipendiranje pomorskih zanimanja osigurano 3,5 milijuna kuna.
Državni tajnik Bačić istaknuo je na svečanosti potpisivanja ugovora da je vladin cilj ovakvim stipendijama potaknuti upisivanje na pomorska zanimanja budući da u Hrvatskoj i u svijetu nedostaje visoko školovanih pomoraca. Podsjetio je da će Hrvatska vrlo brzo, ako se nastavi ovakav trend, doseći brodsku tonažu kakvu je imala prije Domovinskog rata, zbog čega je naročito važno osigurati kvalitetan časnički kadar.
Program dodjeljivanja stipednija prije dvije godine, rekao je Bačić, pokazao se dobrim potezom budući da je ove školske godine u pomorska zanimanja upisan 51 student više nego godinu prije.
Bačić je također naglasio kako Vlada, koja potiče domaće brodarstvo, neće dopustiti daljnje zapošljavanje stranih pomoraca na hrvatske brodove, odnosno takvim brodarima više se neće davati subvencije.
Najavio je i kako će se uskoro omogućiti polaganje časničkog ispita pomorcima sa završenom srednjom školom koji ispunjavaju uvjete, ali, dodao je, to je privremeno rješenje zbog trenutačnog nedostatka visokoobrazovanog časničkog kadra.
Rektor Sveučilišta u Splitu Ivan Pavić smatra da je politika stipendiranja dobar put prema stvaranju zemlje znanja jer, poručio je, znanje treba postati javno dobro ako želimo povećati postotak visokoobrazovanih ljudi u Hrvatskoj kojih je, uključujući i one s višom školom, tek 12 posto ili trećina europskog prosjeka.