Po njegovim riječima već je u njima Supek dao naslutiti da je u njemu pisac, koji će se potražiti i nalaziti i kao pripovjedač.
"Ponajprije mislim na njegovu knjigu 'Od antičke filozofije do moderne nauke o atomima', koju sam kao šesnaestogodišnji gimnazijalac na dušak pročitao, ne samo jednom, i koja me doista osvojila i jasnoćom i ljepotom izlaganja", kaže Jelčić, dodajući kako je njegove romane, a kasnije i drame i autobiografsku prozu doživio kao logični i nužni nastavak znanstvene i humanističke aktivnosti našega suvremenoga renesansno-znanstvenog i modernoga intelektualca. Napominje kako nije slučajno upravo on posebnom pozornošću istraživao razdoblje našega humanizma i napisao o tome vrijedne stranice.
Ne moramo dijeliti mnoge njegove misli i procjene iz naše suvremenosti, ne moramo odobravati sve njegove političke postupke posljednjih godina, ali ne možemo osporiti, kako napominje Jelčić, u najmanju ruku zanimljivost, a često pravu literarnu vrijednost njegovih proza, od romana "Dvoje između ratnih linija" (1959.) i "Extraordinariusa" (1974.) preko drame "Heretik" i memoarske knjige "Otkriće u izgubljenom vremenu" (1987.) do najnovijih beletrističkih varijacija u knjizi "Haaški protokoli" (2005.).
"Uvijek zaokupljen životnim problemima suvremenog čovjeka, zabrinut nad nejasnom sudbinom koja ga čeka u svijetu neiscrpnih znanstveno-tehničkih i tehnoloških mogućnosti, koje ljudi bez moralnih kriterija mogu i zlorabiti do nesagledivih posljedica, Supek je - kako sam napisao i u svojoj Povijesti hrvatske književnosti - unatoč brojnim nesnalaženjima i protuslovljima dinamična i vrijedna pojava u hrvatskoj književnosti", kaže akademik Jelčić.
Hrvatski teatrolog Branko Hećimović u predgovoru "Izabranih djela" (1995.) Ivana Supeka u ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti kaže kako nema suvremenog hrvatskog pisca koji je objavio toliko romana i drama, a da je o njemu tako malo, a pretežno i posve beznačajno, pisano.
"Nema suvremenog hrvatskog pisca s takvim opusom, a da se pritom i ne spominje njegov znanstveni i intelektualni ugled, a niti biografija heretika o kojima se tako malo zna", tvrdi Hećimović.