Ukupni fiskalni deficit u ovoj bi godini mogao porasti na 4,3 posto, u odnosu na prošlogodišnjih 4,2 posto BDP-a, ponajprije zbog nastavka povrata duga umirovljenicima, odgođene reforme zdravstva, povećane potrošnje na socijalne transfere, plaće državnih službenika i mirovine, ali i rasta udjela subvencija u BDP-u zbog odgode restrukturiranja brodogradnje i željezara.
Procjena je to koju je na današnjoj konferenciji za novinare iznio voditelj Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria-Banke (HAAB) Hrvoje Stojić predstavljajući polugodišnju publikaciju makroekonomskih prognoza.
Kako je pojasnio, deficit opće države lani je iznosio 3 posto, no dodaju li se tome otplata 2,4 milijarde kuna duga umirovljenicima, isplata božićnica i vrijednost dospjelih nepodmirenih potraživanja u zdravstvu i građevini, ukupni se fiskalni deficit u 2006. penje na 4,2 posto BDP-a.
Službene najave za 2007. govore o padu deficitu opće države na 2,8 posto, no spomenuti razlozi povećat će ukupni fiskalni deficit na 4,3 posto BDP-a, kaže Stojić.
Stopa gospodarskog rasta bi pak prema njegovim očekivanjima u 2007. trebala usporiti na 4,6 posto, s prošlogodišnjih procijenjenih 4,9 posto, a u 2008. godini na 4,3 posto.
Pritom je istaknuo kako u ovoj godini očekuje najviši doprinos osobne potrošnje rastu BDP-a u posljednje četiri godine, što je također posljedica povrata duga umirovljenicima i većih socijalnih transfera, ali i rasta realno raspoloživog osobnog dohotka.
No, istodobno procjenjuje da će doći i do ubrzanja rasta izvoza na oko 15 posto, posebice izvoza usluga, uz zadržavanje robnog izvoza "na solidnim razinama", uglavnom zbog oporavka potražnje na najvećem hrvatskom izvoznom tržištu - Europskoj uniji. Ipak, u drugoj polovici ove godine, kaže Stojić, treba očekivati usporavanje rasta izvoza na oko 10 posto, među ostalim kao posljedica činjenice da hrvatski gospodarstvenici nisu iskoristili priliku probijanja na najbrže rastuća tržišta OPEC-a i BRIC-a (Brazil, Rusija, Indija i Kina), ali i manjka značajnijih izvoznih kapaciteta.
Doda li se svemu spomenutom i veća fiskalna potrošnja u izbornoj godini, Stojić u ovoj godini očekuje produbljene trgovinskog deficita za jedan postotni bod, na oko 27 posto BDP-a, odnosno gotovo 10 milijardi eura.
Ujedno, očekuje i daljnji rast vanjskog duga - sa 86 na 88,4 posto BDP-a, što će zahtjevati nastavak restriktivne monetarne politike HNB-a. Upozorava pritom da će administrativno propisivanje dopuštenog rasta plasmana na 12 posto samo potaknuti snažnije izravno inozemno zaduživanje tvrtki, procjenjuje čak 200 do 250 milijuna eura mjesečno.
Uz to, Ina je najavila inozaduženje vrijedno milijardu dolara, a najavljen je i nastavak dokapitalizacije banaka (oko 600 milijuna eura u prvoj polovici godine), pa je za očekivati nastavak razdoblja jake kune, čiji bi se tečaj ove godine mogao kretati između 7,2 i 7,4 kune, odnosno prosječno 7,28 kuna, procjena je HAAB-ovih analitičara.