Tako u Zagrebačkim pekarnama Klara kažu da za sada neće dizati cijenu, jer su svjesni osjetljivosti kruha kao namirnice. Za sada ne mislimo dizati cijene, no to nije naša definitivna odluka, kazala je Marina Bolanča-Radunić iz odnosa s javnošću Klare, te dodala kako će pratiti situaciju na tržištu, posebice što se tiče rasta troškova, odnosno energenata.
Predsjednik Uprave Mlinara Dragutin Barišić kaže da će se, ako dođe do rasta cijena, samo poskupljenje kretati od dva do tri posto i neće se odnositi na polubijeli kruh.
Najava skorog poskupljenja kruha došla je iz Udruženja mlinsko-pekarske industrije Žitozajednice koja je za utorak, 27. veljače najavila konferenciju za novinare s temom poskupljenja.
Iz Žitozajednice stoga za sada ne žele iznositi pojedinosti niti o tome koliko bi kruh mogao poskupiti niti koji su razlozi poskupljenja, jer će, najavljuje direktor Žitozajednice Davorin Hrsto, sve potanko iznijeti u utorak, na najavljenoj konferenciji.
Iz nekih pekarskih tvrtki pak jednim od većih problema označavaju problem povrata kruha, od nekih trgovaca i 10 do 20 posto, što pak, tvrde, stvara gubitak pekarima.
No, na najavljeno moguće poskupljenje već su reagirali iz Hrvatskog seljačkog saveza, a i u Ministarstvu poljoprivrede ga smatraju neopravdanim.
Glasnogovornik Ministarstva Mladen Pavić podizanje cijena smatra neopravdanim te ističe kako mlinsko-pekarska industrija nikada nije imala jeftiniju pšenicu od one iz protekle žetve. Cijena se kretala oko 85 lipa po kilogramu, za razliku od proteklih godina kada su je plaćali više od kune, kaže Pavić.
Razlog poskupljenja ne može biti ni cijena energenata, što Pavić potkrepljuje podatcima da je lož ulje na današnji dan, u odnosu na isti dan prošle godine, jeftinije za 33 lipe po litri, a dizel za 42 lipe po litri.
Cijene drugih ulaznih troškova također se nisu mijenjale pa je Pavić mišljenja kako pekarska industrija povećanje cijena može opravdati jedino time da su povećali plaće svojim radnicima.
U Hrvatskom seljačkom savezu začuđeni su najavom poskupljenja te ističu kako u lancu proizvodnje kruha gube samo seljaci i građani.
Napominju kako je u mlinsko-pekarskoj industriji nekada vrijedio cjenovni omjer pšenica:brašno:kruh (1:2:3), odnosno, po sadašnjoj cijeni pšenice koja je plaćena seljacima od 0,80 kune, cijena kilograma brašna trebala bi biti 1,6 kuna, a kruha 3,2 kune.
No, istina je da je cijena kilograma brašna i kruha puno viša, a ekstra zarade ostvaruje mlinsko-pekarska industrija, tvrde u Hrvatskom seljačkom savezu.
Od Vlade traže pojačanu kontrolu poslovanja u mlinsko-pekarskoj industriji te osnivanje poljoprivredne komore.