Nakon ceremonije svečanog dočeka, Mesić i Adamkus će 30 minuta razgovarati u četiri oka, a potom i uz nazočnost državnih izaslanstava. Nakon razgovora bit će potpisana dva međudržavna ugovora o suradnji Litve i Hrvatske, na području kulture i turizma.
Očekuje se da će u središtu Mesićeva posjeta Litvi biti integracijska pitanja i razvoj bilateralnih odnosa, koji su u političkom smislu odlični, a u gospodarskom neznatni.
U srijedu, drugog i završnog dana posjeta, Mesić će razgovarati s predsjednikom litavskog parlamenta (Seimasa) Viktorasom Muntianasom i ručati s premijerom Gediminasom Kirkilasom. Posjetit će sveučilište u Vilniusu i susreti se profesorima i studentima na tamošnjoj katedri za hrvatski jezik te održati predavanje na Institutu za vanjske poslove i političke znanosti u litavskom glavnom gradu.
Litva, jedna od prvih država koje su priznale RH (30. srpnja 1991.), daje punu političku potporu Hrvatskoj za primitak u EU. Dosljedno je podržavala odvajanje hrvatskih i turskih pregovora, a protivi se opterećivanju hrvatskih pristupnih pregovora otvorenim bilateralnim pitanjima s pojedinim zemljama Unije.
Kao članica Sjevernoatlantskog saveza, Litva u potpunosti podupire i upućivanje pozivnice Hrvatskoj za ulazak u NATO 2008. i aktivno je lobirala za što povoljniji sadržaj završne deklaracije s proteklog NATO summita u Rigi. Službeni Vilnius također cijeni sudjelovanje RH u stabilizacijskim snagama ISAF-a u Afganistanu.
Gospodarska suradnja Litve i Hrvatske je skromna, a u njoj RH bilježi vanjskotrgovinski deficit. U prvih deset mjeseci prošle godine razmjena je iznosila 14,3 milijuna dolara i već drugu godinu zaredom ne bilježi nikakav rast. Hrvatski izvoz u Litvu iznosi 5 milijuna dolara, što upućuje na slabu zainteresiranost hrvatskih tvrtki za poslovanje s litavskima.
Hrvatsku je prošle godine posjetilo 15.000 turista iz Litve i taj se broj svake godine povećava za nekoliko postotaka, što bi dodatno mogao unaprijediti ugovor o suradnji na području turizma koji će biti potpisan tijekom Mesićeva boravka u Vilinusu.
Suradnja u području kulture, koja će također dobiti novi zamah potpisivanjem ugovora o suradnji, bitno nadmašuje ekonomske odnose. Tako od 1997. na Katedri za slavensku filologiju Filološkog fakulteta Sveučilišta u Vilniusu djeluje lektorat za hrvatski jezik. Interes za dvopredmetni studij litavske filologije i hrvatskoga jezika na Filološkom fakultetu je sve veći, pa je tako u akademskoj godini 2006/2007. taj studij upisalo 15 studenata.