"Koliko ima knjiga u fondovima sve više dolazi u drugi plan, važno je što knjižnica omogućuje korisniku, po tome se računa njezina izvrsnost", izjavio je ravnatelj NSK Josip Stipanov, objasnivši kako s novim vremenom sve više dobivaju na značaju mrežne stranice knjižnice, pa postaje sve manje "mjesto" i sve više "usluga".
Primjerice NSK je lanjske godine, kako kaže ravnatelj, zabilježila više od 30 milijuna ulaza i više od 500 tisuća posjeta pojedinim mrežnim stranicama. Usporedbe radi, dnevno usluge u knjižnici fizički koristi oko 1200 ljudi, najviše studenata.
Stipanov napominje da će broj ulaza u mrežne stranice ubuduće rasti, pa se očekuje njihov godišnji rast i do 15 posto. Smatra kako će tomu pridonijeti i stvaranje Europske knjižnice, koje je od preklani NSK član. Svrha je te knjižnice pomoću suvremenih tehnologija nacionalne fondove učiniti dostupnim i sačuvati ih na novim medijima za budućnost, kako je to učinjeno u proteklim stoljećima na papiru. Lani se u okviru te knjižnice krenulo s projektom Europske digitalne knjižnice kojemu je svrha da pored knjižničkih, objedini arhivske i muzejske fondove. U NSK je još ranije počeo ogroman posao digitalizacije nacionalne knjižne građe, dodao je.
Jednim od najvrjednijih dokumenata, koji se nalaze u knjižnici, ravnatelj smatra rukopis Vinodolskog zakonika iz 1288., drugi pravni dokument po starini u slavenskim zemljama. Knjižnica raspolaže u svojim trezorima i s oko 200 prvotisaka (inkunabula), među kojima je i prva tiskana knjiga na hrvatskome jeziku, glagoljski Misal iz 1483., svega 28 godina nakon što je dovršeno tiskanje Gutenbergove Biblije.
"Tada to nije pošlo za rukom ni velikom broju europskih zemalja, a ako se zna kakva je sudbina u to vrijeme pogodila hrvatske zemlje, onda je taj uspjeh ogroman", tvrdi Stipanov, podsjećajući kako je autor prve hrvatske tiskane zbirke pjesama, na latinskom jeziku, iz 1477., koja se čuva u knjižnici HAZU-a, Juraj Šižgorić.
Nova moderna zgrada NSK, koja je otvorena 1995., preselivši se iz poznate secesijske zgrade na Marulićevu trgu, često je odredište mnogih posjetitelja. One koje zanima hrvatski jezik, kako kaže Stipanov, najradije odvedem u trezor i pokažem "Juditu", ep oca hrvatske književnosti Marka Marulića, napisan 1501., a tiskan 1521. u Veneciji kojemu na naslovnici stoji odgovor svima koje muči pitanje naziva i postanka hrvatskog jezika - Judit u versih hrvacki složena.
NSK, koja je hram i riznica hrvatske pisane baštine, kako ističe Stipanov, ponajbolje iskazuje i potvrđuje hrvatski nacionalni identitet i posvjedočuje njegov kontinuitet.
Obilježavanje 400. obljetnice postojanja NSK počelo je u siječnju mjesečnim predstavljanjem deset najznačajnijih hrvatskih knjiga, 22. veljače obilježit će se središnjom svečanosti Dan Knjižnice, a zatim nastaviti do kraja godine međunarodnim skupovima, izložbama, koncertima.