Prvog dana posjeta, Šeks će u Podgorici sa svojim domaćinom razgovarati o ukupnim bilateralnim odnosima, te posebno o mogućnostima daljnjeg razvijanja parlamentarne suradnje, prije svega u pogledu približavanja Europskoj uniji i NATO-u, budući da je priključenje euro-atlantskim integracijama prioritetni vanjskopolitički cilj i Zagreba i Podgorice. Kako se očekuje, poseban naglasak u razgovorima bit će stavljen na gospodarsku suradnju za čije produbljenje su snažno zainteresirane obje strane. Gospodarska razmjena između Hrvatske i Crne Gore iznosi samo 28,5 milijuna eura.
Istoga dana Šeks će se sastati i s crnogorskim premijerom Željkom Šturanovićem te s ministrom vanjskih poslova Milanom Roćenom.
Predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa u utorak će u Cetinju primiti predsjednik Republike Crne Gore Filip Vujanović, nakon čega će se Šeks u Kotoru susresti s predstavnicima hrvatske manjine u Crnoj Gori. Osim u Kotoru, Hrvati u Crnoj Gori sudjeluju u lokalnoj vlasti još i u Tivtu.
Vlada Republike Hrvatske priznala je 12. lipnja 2006. Republiku Crnu Goru kao suverenu i neovisnu državu, te usvojila izjavu o odnosima Hrvatske i Crne Gore u kojoj izražava spremnost s Crnom Gorom razvijati dobrosusjedske odnose i suradnju. Dvije zemlje uspostavile su diplomatske odnose 7. srpnja prošle godine. Istog mjeseca u Podgoricu je u službeni posjet doputovao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, a premijer Ivo Sanader u službenom je posjetu Crnoj Gori boravio u siječnju ove godine.
Otvoreno pitanje između Zagreba i Podgorice je naknada ratne štete. Crna Gora je dosada isplatila 375 tisuća eura kao nadoknadu Konavla za pljačku stočnog fonda, a preostaje rješenje pitanja ostale materijalne štete nastala tijekom rata, koja se samo na području Konavla procijenjuje se na 35 milijuna eura. Crnogorski predstavnici dosada nisu tražili otvaranje službenih pregovora o naknadi štete, a predsjednik crnogorskog parlamenta je početkom veljače u razgovoru za "Vjesnik" kazao da bi Crna Gora morala postići s Hrvatskom nagodbu kojom bi je obeštetila za svoj udio u ratu.
"Trebali bismo postići nagodbu koja neće biti financijski neizdrživa za Crnu Goru, a koja će dati moralnu i materijalnu satisfakciju dubrovačkome području", rekao je Krivokapić, koji je spomenuo i "moralnu odgovornost" Crne Gore.