Lesar je, naime, danas upozorio da bi izmjene izbornog zakonodavstva u izbornoj godini kršile Ustavni zakon o provedbi Ustava, po kojemu se izborna pravila ne smiju mijenjati ako je do izbora ostalo godinu dana.
Šeks je obrazložio da je ustavni rok za održavanje parlamentarnih izbora najkasnije 60 dana nakon prestanka mandata sadašnjeg saziva Sabora, dakle 20. veljače 2008.
"Ali, mi iz HDZ-a i predsjednik stranke i Vlade višekratno smo najavili da izbore očekujemo u studenom 2007. i oni će se tada i održati", rekao je.
Šeks tumači da Hrvatski sabor u izborno zakonodavstvo može intervenirati još cijelih mjesec dana.
Podsjetio je da su u saborskoj proceduri četiri prijedloga izbornog zakona, te najavio da će Sabor sve te prijedloge, kao i eventualni Vladin prijedlog novoga izbornog zakona, razmotriti do 20. veljače.
"Ta četiri prijedloga bit će raspravljena i o njima će se glasovati do 20. veljače i ne treba se bojati manipulacije koja bi klubove predlagatelje dovela pred svršen čin, kad bi im se post festum reklo kako se u izborno zakonodavstvo više ne može intervenirati", rekao je Šeks.
Kazao je, međutim, da ne vidi razloga da bi se ti prijedlozi prihvatili, jer zadiru u samu bit Izbornog zakona iz 1999., koji je, naglašava, izradila struka i oko kojega je postignut "optimalan konsenzus".
Na pitanje hoće li Vlada predložiti dopisno glasovanje za birače koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, Šeks je odgovorio da se to rješenje ozbiljno razmatra.
"Već dulje vrijeme, ne samo iz HDZ-a, nego i iz drugih stranaka i iseljeničkih udruga, tražilo se da se uvede dopisno glasovanje. HDZ i Vlada ozbiljno razmišljaju o uvođenju tog instituta, koji postoji u šest europskih zemalja", kazao je Šeks i dodao kako treba dobro odvagnuti sve argumente za i protiv uvođenja dopisnog glasovanja.
Rekao je i da bi se dopisno glasovanje odnosilo i na birače iz BiH, kao i na izbjegle Srbe, ističući kako ne smije biti diskriminacije birača.
Šeks je najavio da se, uz intervencije u Izborni zakon i Zakon o popisima birača, mogu očekivati i izmjene Zakona Državnom izbornom povjerenstvu (DIP), po kojima bi dužnost predsjednika DIP-a obnašao predsjednik Vrhovnog suda, koji bi imao i dva zamjenika, također iz redova sudaca Vrhovnog suda.
Naglasio je da je to rješenje usuglašeno u međustranačkim pregovorima, te da bi tim zakonskim izmjenama bio zaokružen paket izbornog zakonodavstva.