Posjetitelji tribine mogli su se tako upoznati s dvije pjesničke zbirke - "Užanci od kanta" Ljubomira Stefanovića i "Iza Učke" Andrije Vučemila te s romanom "Tuđin među svojima" Stjepana Vukušića i djelom Milorada Stojevića "Tri stvari gradišćansko-hrvatskoga knjiženstva".
Predstavljanju su nazočila i trojica autora - Stefanović, Vučemil i Vukušić, a nakladnik i autor jedne od predstavljenih knjiga Andrija Vučemil posebice je istaknuo kvalitetu dvaju proznih djela - Vukušićeva romana i Stojićeva osvrta na gradišćansko-hrvatsku književnost.
Vučemil je i predstavio Vukušićev roman koji, kako je rekao, sadrži tri djela - Tuđin među svojima, Posini me, zemljo i Zagubljeni - koje, istaknuo je ujedinjuje jedna tema - sudbina maloga čovjeka intelektualca kojega njegova sredina ne prihvaća jer ima snažan osjećaj nacionalne pripadnosti.
Taj nas, kako je rekao, Vukušićev "ogled o naciji" opominje na i danas očit ograničen izražaj nacionalnoga zbog čega, smatra Vučemil, odnos prema nacionalnomu nije zdrav budući da to može biti samo onda kada se nacionalno može izraziti u potpunosti.
Irvin Lukežić govorio je pak o Stojićevu djelu koje je, ocijenio je, kritička, a ponekad i polemička studija o gradišćansko-hrvatskoj književnosti .
U podnaslovu studije stoji da je riječ o "sedam insajderskih fragmenata" što pak, objasnio je, svjedoči o poziciji autora koji stoji između matične književnosti i one u dijaspori. Istaknuo je da je jedna od teza knjige da je u središtu pozornosti gradišćansko-hrvatske književnosti očuvanje jezika pa je tako njezina estetska vrijednost u drugom planu u odnosu na spomenutu pragmatičnu zadaću.
Po riječima Aljoše Pužara, u zbirci "Užanci od kanta" autor Ljubomir Stefanović je intertekstualan prema samomu sebi. Ali, objasnio je, ne radi s o autorovim starim pjesmama već on u svoje stare pjesme pisane jezikom glagoljaških spisa umeće duhovite "zamke" koje ih dovode do "twista" (zaokreta) - duhovite i sofisticirane kritike kapitalizma.
Vučemilovu knjigu poezije "Iza Učke" predstavio je Antun Lučić rekavši kako je ona zapravo posveta pjesniku Maku Dizdaru i svjedoči o svojevrsnoj autorovoj opsjednutosti velikim pjesnikom. S tim u vezi, Lučić se i pita - sjeća li se još tko Maka Dizdara?