U studiji se ističe da je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj od 54,7 posto jedna od najnižih u Europi. Istočni i središnji dio Hrvatske najnerazvijenije su regije, sa stopom siromaštva višom od 20 posto u središnjoj Hrvatskoj i oko 17 posto u istočnoj Hrvatskoj, a te bi se regionalne razlike trebale rješavati Nacionalnom strategijom regionalnog razvoja.
Hrvatsko gospodarstvo, po ocjeni stručnjaka Svjetske banke Salmana Zaidija, u prošlom je desetljeću bilo prilično uspješno.
Oko 11 posto stanovništva u 2004. godini bilo je ispod crte siromaštva, no otvaranje radnih mjesta u Hrvatskoj zaostaje za rastom BDP-a i plaćama, a rezultat toga je da koristi od rasta nisu dopirale do velikog broja siromašnih, ustvrdio je Zaidi.
Po ocjeni direktora Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku Ananda Setha, u zemlji kao što je Hrvatska ne bi trebalo biti govora o siromaštvu. Ono postoji, ali ne zato što nema dovoljno sredstava, već stoga što ta sredstva nisu optimalno usmjerena.
U stalnim naporima na poboljšanju životnog standarda, hrvatska Vlada u središte svojih nacionalnih planova stavila je obrazovanje i porast zapošljavanja, naglasio je šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert.
Pokrovitelj današnjeg skupa u hotelu Dubrovnik, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić smatra problematiku životnog standarda ključnom za društveni i ekonomski razvoju Hrvatske.
Mesić je podsjetio na rezultate najnovijih anketa o troškovima hrvatskih kućanstava, po kojima čak tri četvrtine kućanstava ima problema s pokrivanjem mjesečnih troškova.
Polovica prihoda ide na zadovoljavanje temeljnih egzistencijalnih potreba, zbog čega raste zaduženost stanovništva, rekao je Mesić.
Unatoč visokih stopa ekonomskog rasta, proces kreiranja novih radnih mesta u Hrvatskoj bio je ograničen, ocijenio je Mesić.
On se zalaže za politiku pune zaposlenosti na osnovi ostvarivanja viših stopa ekonomskog rasta, te stalni rast životnog standarda i pravedniju raspodjelu nacionalnog bogatstva.