U najnovijoj inicijativi, znanstvenici su pozivali američku vladu da stane na čelo 15-godišnjeg programa razvoja geotermičke energije u gospodarski konkurentan izvor struje u SAD-u, izvješćuje Glas Amerike (VOA).
Zemljina otopljena jezgra zagrijava stijene duboko u površinskoj kori, koje, sa svoje strane, zagrijavaju podzemne rezervoare vode. Para iz tih procesa trenutno generira 10 tisuća megawata struje diljem svijeta. Gotovo trećina te količine stvara se u SAD, najvećem svjetskom proizvođaču geotermalne energije.
Panel stručnjaka, na čelu s inženjerom kemije Jeffersonom Testerom s MIT-a, kaže da je ta količina tek maleni djelić geotermičkog potencijala Zemlje.
Tester smatra da Amerika može učiniti daleko više: "Još uvijek je potreban napredak na tehnologiji da bi ona postala komercijalno konkurentna. No, izvori su, sami po sebi, ogromni, da se i ne spominje pozitivan učinak u zaštiti okoliša. To je mogući put za dugoročnu opskrbu značajnim količinama struje."
Trenutni projekti ponajviše koriste geotermičku energiju tamo gdje je ona najlakše dostupna - na lokacijama gdje, zahvaljujući prirodnim faktorima, vruća voda i para dopiru blizu površine tla, poput Islanda i Kalifornije.
No, znanstvenici kažu da bi se nova tehnologija, razvijena za naftne bušotine, mogla koristiti za bušenje kilometrima duboko pod zemlju, gdje bi bili stvoreni umjetni geotermalni rezervoari. Vruće stijene mogle bi biti rascijepljene, a kroz njih bi se pumpala voda iz obližnjih izvora, stvarajući tako paru za generatore na površini.
"Pokušavamo kopirati ne samo strukturu prirodnog sustava, nego i učinke takvog sustava u smislu koliko bi se vode pumpalo kroz vruće stijene i koliko bi se električne energije dobilo iz geotermalne energije, pohranjene u tim vrućim masama stijenja," kaže Jefferson Tester. On kaže da je geotermička energija čista - nema nikakvih otpuštanja ugljičnog dioksida ili drugih zagađivača, koje se krivi za globalno zatopljavanje.
Geotermička energija bi pružila trajni domaći izvor energije koji ne bi ovisio o vjetru ili o suncu. Uz to, geotermička elektrana predstavljala bi znatno manji pogon u usporedbi s nuklearnom elektranom ili onom na ugljen. No, takvi sustavi koriste ogromne količine vode, koja je u nekim područjima oskudna. Nadalje, kako kažu znanstvenici, rascjepljivanje podzemnih stijena i tjeranje vode kroz nastale pukotine moglo bi izazvati manje potrese.
Od 80-ih godina prošlog stoljeća, podrška američke vlade geotermičkim i drugim oblicima alternativne energije značajno je opala. Skupina znanstvenika s MIT-ja poziva na provođenje 15-godišnjeg programa investiranja od strane vlade i privatnog sektora u istraživanja novih geotermalnih tehnologija kako bi bušenje postalo isplativije i manje rizično, kako bi bila odabrana najbolja mjesta za bušenje, te kako bi bili provedeni testovi na terenu.
Trošak programa iznosio bi - kako procjenjuju - oko milijardu dolara, što je cijena jedne 'čiste' elektrane na ugljen.
Za SAD, cilj bi trebao biti dobijanje 100 tisuća megawata struje iz geotermičkih izvora do 2050., odnosno oko jedne desetine ukupno proizvedene električne energije u zemlji.