Također je zaključeno da se mora nastaviti dijalog o učinkovitim mehanizmima kojima bi se postigla veća društvena prijemčivost za sustavno i odgovorno suočavanje s novijom prošlošću post-jugoslavenskih zemalja.
"Za utvrđivanje istine neophodna je suradnja znanstvenih institucija, organizacija civilnog društva, kako onih proizašlih iz Domovinskog rata tako i organizacija za ljudska prava, i vladinih institucija", istaknula je Vesna Teršelič, voditeljica Documente.
Iduća međunarodna konferencija na ovu temu, treća po redu, održat će se krajem svibnja ili početkom lipnja u Beogradu, najavila je Nataša Kandić, izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda koji je, zajedno sa zagrebačkom Documentom i Istraživačko dokumentacijskim centrom iz Sarajeva, organizirao ovaj dvodnevni skup.
Teršelič je također rekla da je jako važno prenijeti hašku arhivu u regiju, ili u kopijama ili u izvornom obliku.
O važnosti i budućnost haške arhive govorili su tajnik Haškog suda Hans Holthuis i politički savjetnik tužiteljice Anton Nikiforov.
Arhiva je u vlasništvu UN-a i o pitanju njezina pohranjivanja odlučivat će Haški sud i UN, kao i o tome kako ustanoviti mehanizme kontrole izvršenja kazni ili ponovnoga preispitivanja predmeta poslije zatvaranja suda, kazao je Holthuis.
ICTY namjerava postaviti na Internet javne dokumente, rekao je Holthuis istaknuvši da se važan dio arhive sastoji od povjerljivih podataka, svjedočenja te da je zato bitno gdje će ona biti pohranjena. Sa nekih od tih dokumenata bit će skinuta oznaka povjerljivo kroz nekoliko godina, a neki će zauvijek ostati tajni.
"Ja smatram da je jedna od najvažnijih funkcija ove arhive da održi povijest živom. Sjećanja počinitelja su obično kratkotrajna, ali arhiva je dugotrajna kao sjećanja žrtava i na kraju dana će rasvijetliti povijest. Također je bitna za napredak vladavine zakona", istaknuo je.
"Naše je stajalište da arhiva treba pripasti regiji jer je otamo i došla", rekao je Nikiforov i savjetovao zemljama u regiji da se dogovore o regionalnom centru u kojem bi se pohranila haška arhiva.
Svi su se sudionici skupa složili da je vrlo važno da arhiva bude dostupna povjesničarima, istraživačima i budućim generacijama.
Ova konferenciju obilježile su i polemike pa je tako dio civilnih udruga, koje su sudjelovale u radu skupa o utvrđivanju istine o ratnim zločinima u Zagrebu, optužio organizatore skupa da, umjesto da tragaju za istinom, pokušavaju izjednačiti krivnju za izbijanje i posljedice rata na prostoru bivše Jugoslavije.
Na konferenciji su između ostalih govorili i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Fausto Pocar, glavna tužiteljica ICTY-a Carla del Ponte, tajnik Haškog suda Hans Holthuis i glavni državni odvjetnik RH Mladen Bajić.