Tadić je, na konferenciji za novinare, objasnio da tvrtke poput HEP-a, HŽ-a, Hrvatskih autocesta, PLINACRO-a i Janafa uz svoju infrastrukturu imaju i sustave optičkih kabela, koje za sada koriste samo malobrojni operatori s posebnim ugovorima o zakupu.
HSP predlaže izdvajanje tih mreža i njihovo objedinjavanje u nacionalnom konzorciju.
Tim bi konzorcijem upravljala posebna agencija, koja bi utvrdila ulazne točke po županijama za sve operatore i odredila cijenu povezivanja, s tim da bi ulogu arbitra u mogućim sporovima zadržala Hrvatska agencija za telekomunikacije.
Tadić je uvjeren da bi takav potez, uz odluku da su distribucijsko- telekomunikacijski kanali (DTK) dio komunalne infrastrukture u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, doveo do potpune liberalizacije TK-tržišta, nakon što se međupovezivanje novih operatora na T-HT-ovu mrežu pokazalo neučinkovitim.
Upozorio je da je Hrvatska po količini postavljenih optičkih kabela druga u Europi, nakon Njemačke, a činjenicu da se i državni sustavi sigurnosti koriste mrežom u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije nazvao je apsurdom.
Apsurdnom smatra i činjenicu da se T-HT koristi analizom privatne odvjetničke kancelarije kao dokazom vlasništva nad DTK.
"Onog časa kad u Hrvatskoj pravno tumačenje odvjetničkog ureda postane dokaz vlasništva, osobno ću prodati T-HT-ovu zgradu, a vlasništvo ću dokazati mišljenjem odvjetnika", rekao je.
Tadić je najavio i da će se HSP založiti da se kroz Zakon o privatizaciji omogući osnivanje posebnih profitnih zaklada koje bi u sebi objedinile dionice iz ESOP-a, kako bi se radnici zaštitili od torbarenja.
Zalaže se i da se zakonom utvrdi da jedinice lokalne samouprave imaju pravo na 25 posto tvrtki na svom području, a da se tamo gdje to nije moguće, novi većinski vlasnik mora obvezati da će gradovima i općinama osigurati po jedno mjesto u upravnom i nadzornom odboru.