Najviše novca, srazmjerno broju zastupnika, dobio je HDZ (20,3 milijuna kuna), a slijede SDP (11,1 milijun), HNS (3,5 milijuna), HSS (2,8 milijuna), HSP (2,2 milijuna), IDS (1,3 milijuna), HSLS (982 tisuće kuna), HSU, SDSS i HDSSB (po 950 tisuća kuna), DC (348 tisuća), SDA, PGS, MDS i SBHS (po 316 tisuća kuna, koliko su dobili i nezavisni te zastupnici nacionalnih manjina, osim Zdenke Čuhnil kojoj je raspoređeno 348 tisuća kuna).
Odbor je, većinom glasova, podržao HSP-ov konačni prijedlog izmjena Zakona o političkim strankama, po kojemu bi uvjet za registraciju političke stranke bilo pet tisuća potpisa stranačkih članova.
Luka Bebić (HDZ) rekao je da se vladajuća stranka i Vlada slažu s takvim prijedlogom, sve kako bi se, kaže, uvelo reda na hrvatskoj političkoj sceni, na kojoj trenutno egzistira čak 108 stranaka.
"Treba uvesti reda, jer je 108 stranaka jedan nonsens. Potrebno je, ipak, neko članstvo, a pet tisuća članova je minimum", rekao je Bebić.
Potporu Odbora dobili su i Vladini prijedlozi zakona o primopredaji vlasti te o popisima birača.
Slaven Letica (nezavisni) najavio je da će u saborsku proceduru uputiti svoj prijedlog zakona o registru umrlih osoba, kojim se, kako je rekao, želi stati na kraj praksi da i mrtvi glasuju na izborima.
Dragutin Lesar (HNS) upitao je zašto Vlada ne prihvaća europske smjernice da pravo na uvid u popise birača zakonski omogući svim sudionicima izbora.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić odgovorio je da Vlada nema nikakvog političkog razloga skrivati popise birača, pojasnivši da javnost popisa priječe odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka. Istaknuo je da bi svi sudionici izbora trebali imati povjerenja u općinska i gradska povjerenstva koja nadziru zakonitost biračkih popisa.
Predsjednik Odbora Dražen Bošnjaković (HDZ) rekao je da bi se do drugog saborskog čitanja tog zakona trebala razmotriti mogućnost da se sudionicima izbora omogući uvid u popise birača, ali bez zaštićenih osobnih podataka.