Suradnja s Haškim sudom, navodi se u godišnjem izvješću HRW-a, prošle je godine zastala, nakon izvjesnog napretka 2005., jer je koncept suradnje, utemeljen na tzv. dobrovoljnim predajama, prestao davati rezultate, a neizručenje haškog optuženika Ratka Mladića Haškom sudu dovelo je do pogoršanja odnosa s Europskom unijom i SAD-om, te je destabilizirana vladajuća koalicija, što je usporilo i reforme.
Tijekom prošle godine u Srbiji je provedeno nekoliko suđenja za ratne zločine, ali je i dalje broj procesa vođenih pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu (osnovanom 2003. godine) mali, a HRW, čije je sjedište u New Yorku, izražava i zabrinutost zbog miješanja vlasti u rad sudova i izbor sudaca.
Ocjenjujući položaj nacionalnih manjina u Srbiji, HRW navodi da je tijekom 2006. godine u Vojvodini smanjen broj međuetničkih incidenata u odnosu na ranije godine, ali ukazuje na podređeni gospodarski i socijalni položaj Roma koji su često izloženi verbalnim ili fizičkim napadima.
Izvještaj spominje i usvajanje nedavnog novog srbijanskog ustava, čemu nije prethodila javna rasprava, a kao najsporniji dio ocjenjuje odredbu u kojoj je Kosovo navedeno kao integralni dio Srbije što će, dodaje se, vjerojatno zakomplicirati pregovore o statusu Kosova.
I u dijelu koji se odnosi na Kosovo, HRW ocjenjuje da su pregovori o konačnom statusu Kosova prošle godine bacili u sjenu probleme poštivanja ljudskih prava, te navodi podatak da se prema podacima UNHCR-a do rujna 2006. na Kosovo vratilo samo 15.600 od oko 250 tisuća Srba i drugih manjina izbjeglih nakon 1999., kao i da manjine na Kosovu žive u marginalnim i ponekad opasnim uvjetima.