U Hrvatskoj je, kako je rečeno, tek sedam posto visokoobrazovanih, a oni ne mogu naći posao u struci, što je posljedica zastarjelog visokoškolskog sustava.
Urednik publikacije Zdravko Petak naveo je kako 20,25 posto hrvatskog stanovništva čine mladi, koji su u predstavničkim tijelima na nacionalnoj razini zastupljeni s dva posto, a na lokalnoj razini sa šest posto.
Mlade karakterizira izborna apstinencija i socio-politička pasivnost, kao i velike razlike u političkoj uključenosti po regijama.
Analizirajući politiku prema mladima, studenti su istaknuli da je jedan od najvećih problema kreiranja javnih politika u Hrvatskoj nedostatak koordinacije.
Petak je upozorio da se kreiranje politika u Hrvatskoj ne zasniva na njihovoj analizi. Ako ne postoji bilježenje rezultata politika, onda se ne može govoriti o tome da analiza politika postoji kao osnova za donošenje odluka u javnom sektoru.
Istraživanje je ukazalo na potrebu kvalitetne izobrazbe savjetnika za političku analizu, kroz specijalizirani sustav obrazovanja.