U 2006. godini Ministarstvo je financiralo zaštitne radove na 32 pravoslavna sakralna spomenika. Među navedenim spomenicima su i pakrački Episkopski dvor i crkva Svetog Duha, manastir u Gomirju, manastir u Krupi, crkva Uspenja Bogorodičinog u Šibeniku te crkva Vavedenja Bogorodice u Plaškom, kao i čitav niz drugih sakralnih i povijesnih građevina, navodi Ministarstvo.
Patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Pavle zatražio je od hrvatskog ministra kulture Bože Biškupića da se angažira na zaštiti srpske kulturne baštine u Hrvatskoj.
U pismu, koje je patrijarh Pavle poslao Biškupiću, a koje je objavljeno na web stranici SPC-a, piše, uz ostalo, da je Zavod za zaštitu spomenika kulture u Šibeniku ignorirao postojanje pravoslavne crkve svetoga Joakima i Ane u Bribiru, te da je u Bribiru postavljena ploča na kojoj se spominje samo postojanje katoličkih crkava, a ne i pravoslavne baštine.
Ministarstvo u odgovoru navodi kako je te oznake postavila skradinska Turistička zajednica i za sada su označeni samo arheološki lokaliteti, a o tekstu natpisa nitko nije konzultirao nadležni Konzervatorski odjel Ministarstva kulture.
Ministarstvo kulture navodi da će upozoriti Turističku zajednicu na učinjeni propust, te ističe kako nije točno da se Ministarstvo nedovoljno skrbi o zaštiti pravoslavne sakralne baštine.
Inače, početkom prosinca, Eparhija dalmatinska na internetskim stranicama ustvrdila je da je na Bribiru počinjen duhovni i kulturni genocid, zbog toga što se na obavijesnim pločama na tom arheološkom lokalitetu ne spominju pravoslavni objekti.
U skradinskoj Turističkoj zajednici tada su objasnili da su oznake "postavljene samo za arheološke spomenike koji se konzerviraju i to uglavnom za antičke spomenike i srednji vijek".
Obavijesne ploče na Bribiru postavljene su u sklopu projekta razvoja kulturnog turizma na području Skradina, nazvanog "Turina i Bribir", a koji sufinancira EU kroz program CARDS.
Ivo Pedišić, voditelj arheološkog odjela Muzeja grada Šibenika, koji je surađivao na tom projektu, rekao je, uz ostalo, da su "spomenuti ostaci starohrvatske crkve iz 9. stoljeća i pokraj njih kripta s kasnoantičkim sarkofazima, spomenici iz razdoblja koje je predmet arheoloških istraživanja".
Pedišić je naglasio da nije bilo namjere omalovažavati ili prisvajati crkvu svetoga Joakima i Ane, jer ta crkva, koja datira iz 18. stoljeća, nije predmet arheoloških istraživanja.