POSLOVNI PREGLED BROJ 505

1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA

HFP: Hoteli Živogošće po 20 posto nominale

Tako početna cijena za 167.092 dionice Hotela Živogošće u šestom pokušaju privatizacije tog hotelsko-ugostiteljskog poduzeća iznosi 12.364.808 kuna.

Rok za podnošenje ponuda je nešto duži od tri mjeseca i taj rok istječe 5. ožujka, u 14 sati.

Kako se navodi u natječaju HFP-a, u sklopu društva Hoteli Živogošće na Makarskoj rivijeri su dva hotela - hotel Nimfa u Živogošću (tri zvjezdice) i hotel Punta u Igranima (dvije zvjezdice) te auto-kamp.

Ukupan smještajni kapacitet društva je 462 sobe sa 1.086 kreveta i 500 kamping mjesta u auto-kampu, a krajem rujna prošle godine aktiva i obveze Hotela Živogošće iznosile su po 133,65 milijuna kuna, a gubitak iznad visine kapitala je iznosio 3,66 milijuna kuna.

Uz ponuđenu cijenu za dionice, od ponuditelja se, među ostalim, očekuje da podmire sve dospjele obveze Hotela Živogošće prema državnim vjerovnicima, kao i da preuzme obvezu odricanja od zahtjeva prema državi s osnova ratnih šteta.

Također, treba zadržati osnovnu djelatnost društva, preuzeti 97 zatečenih radnika na rok od najmanje godine dana od preuzimanja društva te u potpunosti preuzeti postojeći kolektivni ugovor.

Ponudama trebaju biti priloženi i uobičajeni program ulaganja u društvo, sukladan važećoj prostorno-urbanističkoj dokumentaciji (tehnička struktura ulaganja i dinamika izvršenja, iznos potrebnih financijskih sredstava, izvor financiranja i način ulaganja, uvođenje novih usluga, know-how, i sl.), kao i petogodišnji poslovni plan, zajedno s investicijskim planom za to razdoblje.

HFP objavio natječaj za Hotele Podgora; cijena 15 posto nominalne

Početna cijena za 187.419 dionica Hotela Podgora iz portfelja Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iznosi 10.401.754,50 kuna, a rok za podnošenje ponuda istječe 5. ožujka u 14 sati.

Prema podacima iz natječaja HFP-a, u sklopu te hotelsko-ugostiteljske tvrtke su tri hotela - Minerva, Podgorka i Mediteran, depandansa Borak te auto-kamp Sutikla.

Krajem 2005. godine ukupna aktiva Hotela Podgora je iznosila 131,8 milijuna kuna, dok su ukupne obveze društva tada iznosile više od 118 milijuna kuna.

Uz preuzimanje obveze da će podmiriti dospjele obveze prema državnim i ostalim vjerovnicima Hotela Podgora, ponuđači se, među ostalim, moraju odreći i zahtjeva prema državi s osnova ratnih šteta, zadrži osnovnu djelatnost društva te se obvezati da će trenutnih 125 radnika zadržati na najmanje godinu dana.

HFP: Bizovačke toplice po nominalnoj cijeni

Kao što je i uobičajeno kod prodaje po nominalnoj cijeni, rok za podnošenje ponuda je relativno kratak i iznosi 15 dana, odnosno ponude se moraju dostaviti najkasnije do 17. siječnja u 14 sati.

Bizovačke toplice se, prema podacima iz natječaja HFP-a, bave pružanjem hotelsko-ugostiteljskih usluga, turističkim posredovanjem, organizacijom kongresnog i lovnog turizma, mjenjačkim poslovima, pružanjem usluga sportsko-rekreativnih aktivnosti i organizacijom kulturno-umjetničkih i zabavnih događanja.

Ukupna aktiva Bizovačkih toplica na kraju 2005. godine je iznosila 139 milijuna kuna, dok su ukupne obveze društva bile veće od 31,7 milijuna kuna.

Potencijalni budući vlasnik Bizovačkih toplica trebao bi se obvezati da će zadržati osnovnu djelatnost društva, trenutnih 140 zaposlenika zadržati na rok od najmanje godine dana od preuzimanja društva, kao i preuzeti postojeći kolektivni ugovor.

Uz program podmirenja obveza Bizovačkih toplica te zamjenskih jamstava za obveze pokrivene državnim jamstvima, ponude moraju sadržavati i uobičajeni program ulaganja te petogodišnji poslovni plan.

AZTN: TDR od 1999. do 2003. zloupotrebljavao vladajući položaj na tržištu

Riječ je o razdoblju do stupanja na snagu važećeg Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, a po odredbama važećeg Zakona Agencija će, temeljem postupka koje je pokrenulo Vijeće, ocjenjivati postupanje od 1. listopada 2003. do danas.

U danas objavljenom priopćenju s prošlotjedne sjednice Vijeća se navodi da su Adris grupa (prije TDR) i njegova tvrtka Ronhill donošenjem općih uvjeta i sklapanjem ugovora o prodaji duhanskih prerađevina s različitim poduzetnicima do 1. listopada 2003., odnosno do stupanja na snagu važećeg Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, zlouporabili svoj vladajući položaj na mjerodavnom tržištu trgovine cigaretama.

Ronhill, "koji je imalo visoko vladajući, gotovo monopolistički položaj u promatranom razdoblju od 1999. do 2003. godine, sklopio je s kupcima, trgovcima na veliko i trgovcima na malo, ugovore koji imaju obilježja ugovora o isključivoj kupnji, a sklapanje kojih mu je, kao poduzetniku u visoko vladajućem položaju, bilo zabranjeno", stoji u priopćenju.

Tim ugovorima Ronhill je, kako se navodi, kupcima "nametnuo izuzetno visoke ciljne udjele, te je istovremeno ugovorio i nagrade (bonus) za slučaj ispunjenja ciljnog udjela te kazne (malus) za slučaj neispunjenja utvrđenog ciljnog udjela".

TDR (danas Adris grupa) i Ronhill, koji je u promatranom razdoblju bio jedini proizvođač cigareta i istovremeno gotovo jedini dobavljač cigareta na hrvatskom tržištu, "kako zbog navika potrošača koji preferiraju brandove cigareta tog poduzetnika, tako i radi vrlo malog broja uvoznika cigareta, vezali kupce za sebe, ne ostavljajući im pritom mogućnost izbora drugih dobavljača cigareta, te time stvorili prepreke pristupu mjerodavnom tržištu distribucije cigareta na teritoriju Hrvatske za sve stvarne ili potencijalne konkurente", navodi se u priopćenju.

Nastavno na taj postupak, Vijeće je po službenoj dužnosti pokrenulo postupak utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja sklapanjem zabranjenih sporazuma protiv Adris grupe i s njome povezanih poduzetnika za razdoblje od 1. listopada 2003. do danas, a što će ocjenjivati sukladno važećem Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja.

Vijeće AZTN-a je na svojoj posljednjoj sjednici u 2006. utvrdilo referentnu i diskontnu kamatnu stope za 2007. u iznosu od 5,52 posto koja će se primjenjivati prilikom izračuna elementa državne potpore od 1. siječnja 2007.

Referentna kamatna stopa primjenjuje se kao granična kamatna stopa prilikom izračuna elementa državne potpore i to pri određivanju može li se zajam odobren od strane države smatrati državnom potporom, kao diskontna stopa za izračun stvarne vrijednosti dodijeljene državne potpore te pri izračunu buduće vrijednosti nezakonito dodijeljene državne potpore u trenutku povrata.

Agencija je za izračun referentne kamatne stope koristila službene podatke HNB-a o prinosima na državne kunske obveznice, s rokom dospijeća pet godina, zabilježenim u razdoblju od rujna do studenog prethodne godine.

Vijeće je dopuštenim ocijenilo dvije eksteritorijalne koncentracije s učincima na teritoriju Hrvatske - koncentraciju njemačkog MAN-a i švedske Scanie, te finske Nokie i njemačkog Siemensa. Te koncentracije, kako se navodi, ne mogu značajno utjecati na tržišno natjecanje na hrvatskom tržištu.

Sanader: u 2007. nastavljamo s uspješnom makroekonomskom politikom

Vlada u 2007., kazao je premijer, namjerava sniziti deficit državnog proračuna na 2,8 posto BDP-a, planirana je stopa inflacije do 3 posto, smanjiti udio države u vanjskom dugu, te aktivnom gospodarskom politikom osigurati rast BDP-a od 5 posto.

Rast BDP-a, istaknuo je, izravno je povezan s približavanjem Hrvatske EU i NATO-u, "jer svi investitori članstvo u tim asocijacijama vide kao sidro sigurnosti i jamstvo da je kapital koji ulažu u Hrvatsku siguran".

Sanader je dodao kako Vlada namjerava u ovoj godini na 11,8 posto sniziti stopu anketne nezaposlenosti (lani je bila 12 posto), više ulagati u znanost i nove tehnologije.

Premijer vjeruje kako bi Hrvatska u ovoj godini mogla otvoriti i do polovice svih poglavlja u pregovorima s EU, a dio njih i zatvoriti.

"Smatram da je Hrvatska u ovoj godini zrela da otvori i zatvori dobar dio poglavlja", rekao je Sanader, najavljujući i žestoku borbu protiv mita i korupcije.Hrvatska-USKOK-korupcija-Sanader-

Vlada: USKOK-u 1,8 mlijuna kuna za istraživanje o stanju korupcije

Premijer Ivo Sanader je, na sjednici Vlade, kazao da Hrvatska do sada nije imala znanstveno utemeljeno istraživanje o stanju korupcije te da je Vlada stoga prihvatila ponudu USKOK-a da zajedno s Pravnim fakultetom provede takvo istraživanje, sve u cilju borbe protiv mita i korupcije, u skladu s Nacionalnom strategijom.

Vlada je izmijenila Uredbu za provedbu Carinskog zakona, u cilju pojednostavljenja i ubrzanja carinskog postupka te podizanja učinkovitosti carinske službe, u skladu s carinskim standardima koji vrijede u Europskoj uniji.

S tim je standardima usklađena i danas izmijenjena Uredba o oslobađanju od plaćanja carine, po kojoj će i putnici od 17 godina biti oslobođeni plaćanja carine na duhan i duhanske proizvode, alkohol i alkoholna pića, manje količine parfema, lijekova i medicinskih proizvoda neophodnih za putnikove osobne potrebe.

Plaćanja carine bit će oslobođene i humanitarne organizacije, koje uvoze za njihov rad potrebnu opremu, kao i invalidne osobe, kada same uvoze potrebna pomagala.

Vlada je prihvatila i prijedlog Ministarstva poljoprivrede da provede i s 5 milijuna kuna (2,50 kuna po kilogramu žive težine) sufinancira interventni otkup svinjskog mesa, koje je zbog bojazni od svinjske kuge ostalo na tržištu.

Ministar poljoprivrede Petar Čobanković kazao je da se tom mjerom žele spriječiti poremećaji na tržištu svinjskog mesa te smanjiti potreba za uvozom svinja.

Ini je Vlada na još pet godina produljila koncesiju za istraživanje nafte i plina u Sjevernom, Srednjem i Južnom Jadranu.

Koncesija je produljena jer Ina nije stigla provesti planirana istraživanja ugljikovodika u spomenutim istražnim prostorima.

Vlada je donijela odluku po kojoj će s 30 milijuna kuna u ovoj godini sufinancirati provedbu Projekta zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području. Ukupna vrijednost ovog desetogodišnjeg projekta je oko 3 milijarde kuna - pola tog iznosa pokriva zajam Međunarodne banke za obnovu i razvoj, 10 posto financira državni proračun, 13 posto Hrvatske vode, a 27 posto lokalne jedinice.

Fondu za regionalni razvoj pak Vlada je dala suglasnost za objavu natječaja za korištenje proračunskog novca u ovoj godini namijenjenog razvoju lokalnih jedinica slabijeg fiskalnog kapaciteta, a Općini Lovinac bez naknade je u vlasništvo dodijelila bivši društveni dom, koji se planira osposobiti kao knjižnica, čitaonica i internet centar.Hrvatska-TLM-natječaj-HFP-

Vlada: 80,20 posto dionica TLM-a za 1 kunu

Kao i u prijašnja dva natječaja, ponuđači bi se trebali obvezati da će zadržati 1.400 zatečenih zaposlenika na rok od dvije godine od preuzimanja TLM-a, zadržati osnovnu djelatnost TLM-a, odnosno proizvodnju prešanih i vučenih aluminijskih proizvoda.

Ujedno, novi bi vlasnik TLM-a trebao predložiti i popust za podmirenje svih dospjelih obveza TLM-a prema državnim vjerovnicima, koje su krajem rujna prošle godine iznosile gotovo 278 milijuna kuna.

Novost u ovom natječaju je da bi ponuđači trebali predložiti i koliki dio obveza TLM-a pokrivenih državnim jamstvima planiraju podmiriti, a riječ je o iznosu od 575,5 milijuna kuna.

Obveze prema preostalim vjernovnicima, koje iznose više od 80 milijuna kuna, trebale bi pak biti podmirene u potpunosti.

Rok za prikupljanje ponuda u trećem pokušaju privatizacije TLM-a pod posebnim uvjetima iznosit će 45 dana.

Na posljednji natječaj za prodaju TLM-a, s kraja prošle godine, ponudu je podnijela samo litavska investicijska grupacija UAB Ukio Banko Investicine, koja je odbijena zbog značajnih odstupanja od raspisanog natječaja.

Prema riječima potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, ovakav način prodaje pod posebnim uvjetima pokazao se uspješnim prilikom privatizacije Željezare Split.

Stoga očekuje relevantne ponude i završetak privatizacije ovog društva opterećenog negativnim poslovanjem, odnosno da će TLM ovog puta dobiti strateškog partnera, koji će značiti novi poslovni ciklus za TLM, ali i cijeli Šibenik.Hrvatska-EU-Sanader-

Sanader: RH nastavlja 2007. s približavanjem EU

"Smatram da je Hrvatska u ovoj godini zrela da otvori i zatvori dobar dio poglavlja", rekao je Sanader na konferenciji za novinare, naglasivši da bi ih mogla otvoriti i do dvadeset, nakon što je lani pregovore odvojila od Turske.

Hrvatska i Turska započele su istovremeno pregovore s EU, u listopadu 2005. godine. U međuvremenu, krajem prošle godine Europska unija djelomično je zamrznula pregovore s Turskom zbog problema s Ciprom.

Sanader je istaknuo da bi aktivnom gospodarskom politikom RH trebala osigurati rast BDP-a od 5 posto koji je izravno povezan s približavanje Hrvatske EU i NATO-u jer "svi investitori članstvo u tim asocijacijama vide kao sidro sigurnosti i jamstvo da je kapital koji ulažu u Hrvatsku siguran".

Najavio je intenziviranje privlačenja sredstava iz predpristupnih fondova Unije, posebno onih za potpore u poljoprivredi.

Najavio je žestoku borbu protiv mita i korupcije, nastavak reforme pravosuđa, te racionalizaciju sudova kojih je u Hrvatskoj previše, što su područja koja su također važna u približavanju EU.

2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

U 2006. očekuje se rast BDP-a od 4,6 posto

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski je BDP u prvom tromjesečju ove godine realno porastao za 6 posto u odnosu na isto razdoblje 2005., u drugom je tromjesečju zabilježen rast od 3,6 posto, a u trećem 4,7 posto.

Potrošačke su cijene u studenom na godišnjoj razini porasle za 2,5 posto, a u godišnjem prosjeku, odnosno razdoblju od prosinca 2005. do studenog 2006., u odnosu na isto razdoblje godinu prije za 3,3 posto.

Trend rasta industrijske proizvodnje prisutan je i u ovoj godini i u razdoblju od siječnja do studenog ove godine porasla je za 4,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ipak, taj je rast nešto sporiji nego lani kada je u istom razdoblju zabilježen rast industrijske proizvodnje od 5,2 posto u odnosu na jedanaest mjeseci 2004.

Pozitivne se tendencije bilježe i u građevinarstvu - fizički obujam građevinskih radova, mjeren odrađenim satima radnika na gradilištu, u rujnu je bio 4,7 posto veći u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, što je četrnaesti mjesec za redom u kojem se bilježi rast fizičkog obujma građevinskih radova.

Iako su fizički pokazatelji u turizmu rasli upola sporijom dinamikom nego lani, odnosno po stopi nešto više od 3 posto, u prvih jedanaest mjeseci 2006. bilježi se rekordnih 52,6 milijuna noćenja, te 10,2 milijuna dolazaka.

Procjenjuje se će se devizni prihod od turizma ove godine kretati na razini od oko 6,3 milijarde eura.

Blagi rast na godišnjoj razini bilježi se i u broju zaposlenih, a unatoč blagom padu broja nezaposlenih Hrvatska još uvijek ima više od 290 tisuća nezaposlenih.

Potkraj studenog na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 292.269 nezaposlenih, što je 4,3 posto, ili 13.264 osobe manje nego li u studenom 2005.

Stopa registrirane nezaposlenosti krajem studenog je iznosila je 16,9 posto, što je za 0,9 postotnih bodova niže nego u studenom prošle godine.

Zaposlenih je pak krajem studenog ove godine bilo 1.434.266 što je u odnosu na studeni prošle godine povećanje za 1,82 posto, ili za 25.678 osoba.

Hrvatska u razdoblju od siječnja do kraja studenog ove godine bilježi višu stopu rasta izvoza od uvoza, no unatoč tomu uvoz je i dalje dvostruko veći od izvoza.

U prvih jedanaest mjeseci ove godine hrvatski je izvoz iznosio 9,3 milijarde američkih dolara, što je 17,2 posto više nego li u istom razdoblju lani, dok je uvoz istodobno rastao po stopi od 15,1 posto i iznosio je 19,6 milijardi dolara.

Deficit u robnoj razmjeni tako je premašio 10 milijardi dolara i porastao je za gotovo 13 posto u odnosu na jedanaest mjeseci lani, a pokrivenost uvoza izvozom je samo 47,4 posto.

Već nekoliko godina problem hrvatskog gospodarstva je i visoka razina i stalna tendencija rasta inozemnog duga.

Iako je država i u ovoj godini nastavila orijentaciju zaduživanja na domaćem tržištu i smanjila svoj vanjsku dug za oko 400 milijuna eura, ukupan je inozemni dug od početka ove godine do kraja rujna porastao za oko 1,5 milijardi eura i premašio iznos od 27 milijardi eura.

Prema posljednjim procjenama Hrvatske narodne banke, inozemni bi dug na kraju ove godine mogao iznositi 28,7 milijardi eura, što je 12 posto više nego godinu prije.

Tako bi se i udio vanjskog duga u BDP-u s prošlogodišnjih 82,5 posto mogao povećati na oko 85 posto, a središnja banka procjenjuje i da bi deficit tekućeg računa platne bilance u 2006. mogao premašiti 8 posto BDP-a prema 6,4 posto u prošloj godini.

U ovoj se godini bilježi i visoka stopa rasta plasmana banaka od 23,5 posto, a kako bi destimulirala porast plasmana, te utjecala na zaustavljanje ili usporavanje rasta vanjskog duga Hrvatska je narodna banka krajem ove godine donijela odluku prema kojoj plasmani banaka u 2007. mogu rasti po stopi od 12 posto.

Na svaki rat plasmana iznad dopuštene stope banke će biti obvezne upisati blagajničke plasmane po stopi od 50 posto, a odluka se počinje primjenjivati od 1. siječnja 2007.

Hrvatska: prosječna neto plaća za listopad 4.585 kuna

U odnosu na isti mjesec 2005. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za listopad 2006. nominalno je viša za 5,7 posto ili za 246 kuna, a realno za 3,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Za razdoblje od siječnja do kraja listopada 2006. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je 4.561 kunu. U odnosu na isto razdoblje 2005. to je nominalno više za 5 posto ili za 217 kuna, a realno je više za 1,5 posto.

Među pojednim djelatnostima, najviša prosječna neto plaća po zaposlenom za listopad ove godine isplaćena je u zračnom prijevozu, u iznosu od 8.949 kuna.

DZS: do kraja studenog izvoz povećan 15,6, a uvoz 13,5 posto

Iskazan u eurima, hrvatski je izvoz u prvih jedanaest mjeseci prošle godine iznosio 7,4 milijarde eura, a uvoz 15,6 milijardi eura.

Tako je do kraja studenog prošle godine manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom dosegnuo iznos od 60,3 milijarde kuna, odnosno 10,3 milijarde dolara ili 8,2 milijarde eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 47,4 posto.

Stopa rasta hrvatskog izvoza izraženog u kunama u odnosu na isto razdoblje 2005. godine iznosila je na kraju studenog 15,6 posto, dok je uvoz istodobno porastao za 13,5 posto. Iskazan u dolarima, izvoz je rastao po stopi od 17,2 posto, a uvoz od 15,1 posto.

Vanjskotrgovinski deficit istodobno je rastao po stopi od 13 posto iskazano u kunama, odnosno 14,4 posto iskazano u dolarima.

Promatrano prema djelatnostima, najveći se dio uvoza i izvoza odnosio na prerađivačku industriju, koja je do kraja studenog lani ostvarila izvoz veći od 8,5 milijardi USD, ali je i uvezla roba u vrijednosti od većoj od 16,6 milijardi USD.

Unutar prerađivačke industrije vrijednosno se najveći izvoz u prvih jedanaest mjeseci 2006. odnosi na proizvodnju ostalih prijevoznih sredstava, odnosno brodogradnju, i to u iznosu većem od 1,03 milijardi USD, što je za 28,5 posto više u odnosu na isto razdoblje 2005. godine.

Istodobno je izvoz u proizvodnji naftnih derivata povećan za 13,6 posto, na 926,2 milijuna USD, a na trećem mjestu po vrijednosti izvoza je kemijska industrija s iznosom od 819,8 milijuna USD, što je rast od 8,9 posto.

Izvoz u djelatnosti proizvodnje hrane i pića je istodobno povećan za 25,4 posto te je iznosio 797,9 milijuna USD.

Privremeni podaci DZS-a o uvozu i izvozu prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, pokazuju da je Hrvatska u jedanaest mjeseci prošle godine uvezla hrane i živih životinja u vrijednosti 1,4 milijarde USD, što je porast za 15,6 posto, a da je istodobno brže rastao izvoz tih proizvoda, za 35,6 posto, te je iznosio 818,7 milijuna USD.

Prema trgovinskoj klasifikaciji, Hrvatska je do kraja studenog lani najviše uvezla strojeva i transportnih uređaja, i to za više od 6,26 milijardi USD ili 11,8 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, pri čemu se značajan dio, gotovo 1,8 milijardi USD (rast za 15,1 posto) odnosni na uvoz cestovnih vozila.

Strojevi i transportni uređaji čine i najveći dio izvoza u tom razdoblju, izvezeno ih je za 2,6 milijardi USD, što je 16,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske i dalje su zemlje Europske unije, na koje se odnosi 64,2 posto izvoza (gotovo 6 milijardi USD) te gotovo 65 posto ukupnog uvoza (12,7 milijardi USD).

Pojedinačno tradicionalno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti većoj od 2,1 milijardi USD (rast za 22,9 posto), a iz koje je uvezeno roba za više od 3,2 milijardi USD (rast od 19 posto).

Po vrijednosti hrvatskog izvoza u prvih je jedanaest mjeseci 2006. godine slijedi Bosna i Hercegovina, u koju je izvozu povećan za 5 posto, na više od 1,18 milijardi USD. Izvoz u Njemačku je pak povećan za 16,7 posto, na 976,18 milijuna USD.

Trend ciklus: rast industrijske proizvodnje

Ukupna industrijska proizvodnja u razdoblju od prosinca 2005. do studenog 2006. u usporedbi s proizvodnjom iz razdoblja od prosinca 2004. do studenoga 2005. godine, veća je za 4,8 posto.

Riječ je o podacima izračunatim iz indeksa trend-ciklusa, koji je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne sastavnice.

Ti podatci pokazuju da je na rast industrijske proizvodnje u studenom u odnosu na listopad prošle godine utjecao rast proizvodnje u najvažnijoj, prerađivačkoj industriji za 0,8 posto.

Istodobno se u druge dvije djelatnosti bilježi pad, u rudarstvu i vađenju za 0,1 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 0,9 posto.

U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom pad se bilježi i u usporedbi sa studenim 2005. i to za jedan posto, dok se porast bilježi u prerađivačkoj industriji i to za 7,3 posto, te u rudarstvu i vađenju za 12,2 posto.

Usporedba posljednjih dvanaest s prethodnih dvanaest mjeseci, odnosno razdoblja od prosinca 2005. do studenog 2006. s razdobljem od prosinca 2004. do studenog 2005., pokazuje da je industrijska proizvodnja u rudarstvu i vađenju porasla za 7,9 posto, u prerađivačkoj industriji za 4,9 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 2,5 posto.

DZS: prosječna neto satnica za listopad 26,05 kuna

U listopadu prošle godine, plaćena su bila 174 radna sata, što je za 3,6 posto više nego u rujnu, pri čemu je najveći broj plaćenih sati bio u vodenom prijevozu (201), a najmanji u obrazovanju (164).

Po djelatnostima, najveća prosječna neto satnica za prošlogodišnji listopad, u iznosu od 49,93 kune, isplaćena je u zračnom prijevozu, u kojem je prosjek isplaćenih sati iznosio 180.

Neto satnica u istraživanju i razvoju iznosila je istodobno 38,16 kuna, a u osiguranju i mirovinskim fondovima (osim obveznog osiguranja) 37,80 kuna. Pritom je u prvoj djelatnosti prosjek isplaćenih sati iznosio 175, a u drugoj 173.

Najmanju satnicu, od 13,87 kuna u listopadu su imali zaposleni u kožarstvu, a tek nešto većih 13,90 kuna iznosio je prosjek u proizvodnji odjeće, pri čemu je u prvoj djelatnosti prosjek plaćenih radnih sati bio 175, a u drugoj 174.

Prosječnu neto satnicu manju od 20 kuna za listopad su imali i zaposleni u preradi drva (15,92 kune), proizvodnji namještaja (16,93 kune), kao i zaposleni u trgovini na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (19,98 kuna), a tek nešto više od 20 kuna zaposleni u proizvodnji metala (20,15 kuna), poljoprivredi (20,50 kuna), proizvodnji proizvoda od gume i plastike (20,75 kuna), itd.

Prosječna mjesečna bruto plaća po satu zaposlenih u pravnim osobama za listopad je iznosila 37,38 kuna i bila je 2 posto manja nego za rujan, dok je na godišnjoj razini, u odnosu na listopad 2005., bila viša za 2,4 posto.

DZS: promet od poslovnih skupova u listopadu 31,5 mln kuna

Prosječno su poslovni skupovi u listopadu trajali po dva dana, a najveći dio sudionika - njih 88 posto ili 39.424 bili su domaći sudionici. Stranaca je pak bilo 12 posto ili 5.377.

Od ukupnog broja poslovnih skupova tijekom listopada, najviše se održalo kongresa - 285 sa 26.794 sudionika, te korporacijskih, odnosno poslovnih sastanaka - 123 sa 7.572 sudionika.

Tako je i od kongresa ostvaren najveći promet, oko 21,46 milijuna kuna, dok je od korporacijskih, odnosno poslovnih sastanaka ostvareno 3,73 milijuna kuna.

Podijele li se ostvareni prometi s brojem poslovnih skupova, ispada da je organizacijom jednog kongresa u listopadu ostvareno prosječno oko 75.300 kuna prometa, a korporacijskog, odnosno poslovnog sastanka oko 30.300 kuna.

Tako proizlazi da je najisplativije bila organizacija insentiv putovanja (poticajno putovanje za stimulaciju zaposlenika, odnosno nagradno stimulirajuće putovanje za najbolje zaposlenike pojedine korporacije).

Naime, ukupni prihod od 13 insentiv putovanja tijekom listopada iznosio je 1.982.568 kuna ili oko 152.500 kuna po putovanju.

Istodobno, najmanji je prosječni promet ostvaren od javnih konferencija - približno 13.500 kuna po skupu.

Podaci DZS-a pokazuju i kako su najveći broj poslovnih skupova u listopadu, odnosno 301 skup, organizirali poslovni subjekti, tj. poduzeća.

Slijede banke, osiguravatelji, političke strane i nevladine organizacije, koji su organizirali 65 skupova, te strukovne udruge, sa 49 skupova.

Strane su organizacije u listopadu u Hrvatskoj organizirale 46 skupova, dok su hrvatska Vlada, tijela državne i lokalne uprave i samouprave organizirala 31 skup.

3. BANKARSTVO I FINANCIJE

Prvoga siječnja počinje primjena niza novih zakona

U poreznom sustavu s početkom 2007. počinje i primjena izmjena Zakona o porezu na dobit kojima su iz tog Zakona brisane odredbe o poreznim olakšicama za ulaganja u nova zapošljavanja, dodatno obrazovanje, te istraživanje i razvoj.

Potpore pak za poticanje zapošljavanja, stručne izobrazbe i usavršavanju zaposlenika, poticanje tehnološko-razvojnih aktivnosti, predviđene su novim Zakonom o poticanju ulaganja.

Za razliku od dosadašnjeg zakona u kojem nije bilo restrikcija što se tiče djelatnosti u koje se ulaže, prema novom zakonu poticale bi se samo proizvodno-prerađivačke, tehnološko-razvojne, te djelatnosti strateških aktivnosti poslovne podrške (npr. centri za razvoj softwarea).

Novina je i da bi poticaje mogla ostvariti ne samo novoosnovana već i postojeća trgovačka društva, a Zakonom je predviđeno šest vrsta poticajnih mjera - porezne i carinske povlastice, te potpore za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta, obrazovanja i sl.

Tako od početka ove godine poticaji za otvaranje novih radnih mjesta mogu iznositi od 1.500 do 3.000 eura, a ovisili bi o stopi nezaposlenosti u određenoj županiji.

Povećanje poticaja u ovoj godini, temeljem izmjena Zakona o državnim potporama u poljoprivredi, očekuje i poljoprivrednike za određene ratarske kulture, primjerice za raž (povećanje sa 1.650 na 2.250 kuna po hektaru), a uveo bi se i poticaj od 2.250 kuna po hektaru za proizvodnju uljane repice namijenjene proizvodnji biodizela, kao i povećao primjerice poticaj za tov junadi iz domaćeg uzgoja (na 1.800 kuna), ili sustav krava-tele (na 3.000 kuna po grlu).

Za hrvatske šećerane pak početak 2007. znači i početak primjene carinskih kvota za izvoz hrvatskog šećera - Protokolom o izmjeni SSP-a bescarinski izvoz hrvatskog šećera na tržište EU ograničen je na najviše 180 tisuća tona godišnje.

S početkom 2007. u hrvatski će bankovni sustav biti uvedena dva nova institucionalna oblika - kreditne unije i štedne banke.

Zakonom o kreditnim unijama i izmjenama Zakona o bankama želi se ustvari stati na kraj lihvarenju i visokim kamatnim stopama, te rješiti problematično poslovanje štedno-kreditnih zadruga.

Tako će se štedno-kreditne zadruge, njih nešto više od 120, morati transformirati ili u kreditne unije, ili štedne banke, a ne učine li to u zakonom propisanim rokovima slijedi im prisilna likvidacija.

S prvim danom 2007. na snagu stupaju i izmjene Carinskog zakona, a od kraja 2006. i početkom 2007. primjenjuje se još niz zakona, primjerice novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti kojim se regulira i radno vrijeme ugostiteljskih objekata, Zakon o leasingu kojim se leasing društvima izričito zabranjuje kreditiranje, ili izmjene Zakona o tržištu vrijednosnih papira kojim se uvode i novi financijski instrumenti, tzv. izvedenice.

Kako su u Narodnim novinama objavljeni tijekom prosinca 2006. na snagu su u posljednjem mjesecu prošle godine, ili će početkom ove godine stupiti i izmjene zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, o deviznom poslovanju, ili Zakon o sustavu financijskih kontrola u javnom sektoru.

U prvim danima 2007. na snagu će stupiti i izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama po kojem će svaka županijska luka morati osigurati poseban dio za ribarske i druge brodove koji obavljaju neku gospodarsku djelatnost.

Također na snagu će stupiti i izmjene Zakona o nadzoru državne granice koje omogućavaju da hrvatski ribari ulaze u ZERP bez obavljanja carinske kontrole, ako se u roku 36 sati vrate u svoju matičnu ili drugu hrvatsku luku.

Union banka iz Sarajeva biti će prodana VABA BANCI

U izjavi koju u srijedu prenosi sarajevski "Dnevni avaz", Vrankić je potvrdio kako je Validus već izabran kao najpovoljniji ponuđač za kupnju većinskog državnog udjela u Union banci koji je za to ponudio iznosi od 16 milijuna konvertibilnih maraka (8,18 milijuna eura).

Vlada Federacije BiH, prema Vrankićevim rječima, uskoro će i formalno odlučivati o prodaji sarajevske banke.

Union banka zapravo je sljednica bosanskohercegovačkog ogranka nekadašnje Jugobanke iz Beograda.

Upravo stoga godinama su bili sporni njezino vlasništvo nad nekretninama, kao i neka potraživanja, što je usporavalo proces privatizacije.

Sve do 2002. godine Union banka imala je nominalno najveći kapital u BiH, no dolaskom inozemnih banaka njen udjel na tržištu značajno je smanjen pa joj je dobit na kraju 2005. godine, kada je započeo proces privatizacije, bila tek simboličnih 25 tisuća KM.

Union banka, međutim, posjeduje gotovo 12 tisuća četvornih metara poslovnog prostora, a u 13 poslovnica diljem BiH trenutačno ima 180 zaposlenih.

4. TVRTKE

HŽ podijeljen na pet zasebnih poduzeća

Zadnji dan dosadašnjeg trgovačkoga društva Hrvatske željeznice bio je 29. prosinca, kada je HŽ-u stiglo rješenje Trgovačkog suda o gašenju HŽ-a i upisu u sudski registar pet novih društava, izvijestili su iz HŽ-a.

Od novih društava, najveći broj zaposlenih, njih 7.533 bit će u HŽ Infrastrukturi, društvu za upravljanje, održavanje i izgradnju željezničke infrastrukture, HŽ Putnički prijevoz imat će 1.253 zaposlena, HŽ Cargo za prijevoz tereta 2.573 zaposlenih, HŽ Vuča vlakova 2.158 zaposlenika, a HŽ Holding, društvo za poslovne usluge 235 zaposlenika.

U HŽ-u očekuju da će se nova društva, prvenstveno Putnički prijevoz i Cargo maksimalno orijentirati na korisnike, kao i da će pozitivno poslovati. Trgovačko društvo Vuča vlakova, kao interni dobavljač usluga Putničkom prijevozu i Cargu trebalo bi biti troškovno efikasno, a jedinstveno funkcioniranje sva četiri društva osigurat će se kroz društvo HŽ Holding. Sva društva na taj način dočekat će spremno liberalizaciju tržišta koja će nužno racionalizirati poslovanje društava, navode iz HŽ-a.

Podsjećaju da se, prema Zakonu o željeznici, iz proračuna financira održavanje, osuvremenjavanje i izgradnja željezničke infrastrukture.

Subvencije će se davati za poticanje putničkog i kombiniranog prijevoza, no, trebale bi, najavljuje se, nastaviti silaznim trendom zbog sve većeg udjela vlastitog prihoda od usluga prijevoza putnika i robe.

Iz Hž-a objašnjavaju da Putnički prijevoz sklapa ugovore od javnog interesa s hrvatskom Vladom, odnosno resornim ministarstvom i lokalnom upravom za usluge u putničkom prometu, a Cargo ugovore od javnog interesa s Vladom za usluge kombiniranog prijevoza.

HŽ ima vrlo dobre odnose s lokalnom samoupravom koja financira dio usluga u putničkom prijevozu putem ugovora o subvencioniranju prijevoza učenika, studenata i radnika, a riječ je o Gradu Zagrebu i desetak gradova i županija. Na tragu sadašnjih ugovora radit će se i ubuduće jer će lokalna uprava sama odlučivati hoće li plaćati željeznički ili autobusni prijevoz, navode iz HŽ-a.

Prema ranijim najavama iz HŽ-a, u 2006. se očekuje ukupni prihod u iznosu 3,8 milijardi kuna, a rashodi se planiraju u iznosu 3,6 milijardi kuna, pa se očekuje pozitivan financijski rezultat, od oko 200 milijuna kuna.

U strukturi ukupnih prihoda, prihodi iz državnog proračuna iznose 2,2 milijarde kuna, što je 3,6 posto manje u odnosu na 2005., a ostalo su vlastiti prihodi HŽ-a.

HŽ je tijekom prošle godine smanjio broj radnika za 535, tako da ih je na kraju 2006. imao nešto više od 13.700. Tijekom ove godine broj zaposlenih u zasebnim željezničkim trgovačkim društvima planira se smanjiti za oko 500.

Adris grupa bez komentara na odluku AZTN-a; ustrajat će na poštivanju načela tržišnog natjecanja

"Jedino što mogu u ovom trenutku kazati je da će TDR ustrajati na poštivanje načela tržišnog natjecanja", tek je kratko u izjavi za Hinu istaknuo glasnogovornik Adris grupe Predrag Grubić.

Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) na prošlotjednoj je sjednici odlučilo da su Adris grupa, prije TDR, i s njom povezano društvo Ronhill donošenjem općih uvjeta i sklapanjem ugovora o prodaji duhanskih prerađevina s različitim poduzetnicima u razdoblju od 29. lipnja 1999. do 1. listopada 2003., odnosno do stupanja na snagu važećeg Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, zlouporabili svoj vladajući položaj na mjerodavnom tržištu trgovine cigaretama.

Ronhill, koji je imao visoko vladajući, gotovo monopolistički položaj u promatranom razdoblju od 1999. do 2003. godine, sklopio je s kupcima, trgovcima na veliko i trgovcima na malo, ugovore koji imaju obilježja ugovora o isključivoj kupnji, a sklapanje kojih mu je, kao poduzetniku u visoko vladajućem položaju, bilo zabranjeno, navodi Vijeće AZTN-a.

Vijeće je također priopćilo da je po službenoj dužnosti pokrenulo postupak utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja sklapanjem zabranjenih sporazuma protiv Adris grupe i s njome povezanih poduzetnika za razdoblje od 1. listopada 2003. do danas, a što će ocjenjivati sukladno važećem Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja.

Dalekovod sklopio dva značajna ugovora

Prvi se ugovor, vrijednosti 18 milijuna eura, odnosi na nastavak aktivnosti na sanaciji 'sivih zona', odnosno loših energetskih prilika u distribuciji Elektroprivrede HZ HB na području susjedne BiH u sklopu programa Power IV.

Drugi ugovor Dalekovod je zajedno s Končarom zaključio s Hrvatskim željeznicama, a odnosi se na izmjenu sustava vuče vlakova od Moravica preko Rijeke do Šapjane, te od Škrljeva do Bakra. Vrijednost tog ugovora je 500 milijuna kuna.

Dalekovod je tvrtka za izgradnju dalekovoda i transformatorskih stanica, a proizvodi i ovjesnu i spojnu opremu, rešetkaste i rasvjetne stupove i druge metalne konstrukcije.

Jedna je od vodećih svjetskih tvrtki za proizvodnju ovjesne i spojne opreme, izrazito je izvozno orijentirana, tako da oko 80 posto svojih proizvoda prodaje na međunarodnom tržištu.

Ukupni prihod Dalekovoda u prvih devet mjeseci prošle godine iznosio je 1,05 milijardi kuna i bio je za 10,8 viši nego u istom razdoblju 2005. godine, a dobit za prvih devet mjeseci prošle godine iznosila je 62,39 milijuna kuna.

Končar EI vlasnik 55,38 posto dionica Končara D&ST

Kako se navodi u obavijesti koju danas prenosi Zagrebačka burza, Končar EI i Kristijan Floričić iz Premanture zajedno raspolažu s ukupno 70.785 redovnih dionica Končara D&ST, što predstavlja 55,38 posto temeljnog kapitala i daje 72,9 posto od ukupnog broja glasova koje daju dionice Končara D&ST s pravom glasa.

Ponuda za preuzimanje objavljena je 27. studenoga 2006. godine, a trajala je do 27. prosinca.

Na dan zatvaranja javne ponude nije bila upisana niti jedna pohrana dionica Končar D&ST-a te je na taj način okončan postupak preuzimanja, stoji u obavijesti.

Tako i nakon okončanja ponude Končar EI i Kristijan Floričić i dalje raspolažu sa 70.785 redovnih dionica Končar D&ST, što predstavlja 55,38 posto temeljenog kapitala i daje 72,9 posto ukupnog broja glasova.

Temeljni kapital Končar D&ST iznosi 38,34 milijuna kuna, a podijeljen je na 127.808 dionica, od čega 97.094 redovne dionice (svaka redovna dionica daje pravo na jedan glas u Skupštini), te 30.714 povlaštenih dionica, a svaka je dionica nominale 300 kuna.

Eurocable Group: rekordni rezultati poslovanja

Dobit Grupe povećana je za 97 posto u odnosu na 2005. godinu i iznosila je 1,17 milijuna eura.

Iz Eurocable Group je izviješteno i o promjenama u Upravi i Nadzornom odboru koje se objašnjavaju odvajanjem menadžmentske funkcije od vlasničke uloge.

Tako je dosadašnji predsjednik Uprave Ernest Tolj, kao jedini vlasnik dioničkog društva, s početkom ove godine preuzeo funkciju predsjednika Nadzornog odbora.

Na čelu nove Uprave je Dražen Matiegka, a članovi su Ivan Lulić (financije), Josip Majstrović (komercijalni poslovi) i Tomislav Hren (proizvodnja i razvoj).

Članovi nove Uprave i do sada su radili u tvrtki, a svoje su dužnosti u Upravi preuzeli 1. siječnja.

Sestrinsku tvrtku Eurocable d.o.o., Zagreb, specijaliziranu za distribuciju proizvodima tvornice na području Hrvatske, vodi direktor i predsjednik Uprave Gordan Glavan.

Eurocable Group je proizvođač instalacijskih i energetskih električnih kabela. Uz sjedište u Hrvatskoj, ima predstavništva u Austriji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji.

Lura od početka 2007. i službeno nosi ime Dukat

Promjena naziva tvrtke upisana je 2. siječnja u sudski registar od kada Lura i službeno nosi ime "DUKAT mliječna industrija dioničko društvo", odnosno "DUKAT d.d."

Isti je dan u sudski registar upisana i promjena sjedišta društva i umjesto dosadašnjeg u zagrebačkoj Ulici Grada Vukovara 271 sjedište je od početak ove godine u Ulici Marijana Čavića 9 u Zagrebu.

O promjeni imena odlučila je u prosincu Glavna skupština dioničara Lure.

Kako je iz Lure ranije objašnjeno, promjene su nastavak procesa repozicioniranja Lure kao vodeće hrvatske i regionalne mliječne industrije, uz dodatno jačanje kompanije kako bi bila konkurentnija u troškovnom i proizvodnom smislu te kako bi osigurala dovoljne količine kvalitetne sirovine i razvijala nove proizvode u skladu s tržišnim trendovima.

Poslovni prihodi Lure (sadašnjeg Dukata) u prvih su devet mjeseci prošle godine iznosili 1,68 milijardi kuna, te su unatoč prodaji biznisa keksa i slanica krajem 2005. godine za 1,7 posto veći od ukupnih prihoda istog razdoblja 2005.

Operativna dobit iz poslovanja - EBIT porasla je za 18,4 posto, na 122,2 milijuna kuna, a neto dobit u devet mjeseci 2006. iznosila je 92,5 milijuna kuna, što je 9,1 milijun kuna više nego u istom razdoblju 2005. godine.

5. UDRUGE

Prihodi od cestarine u prvih devet mjeseci 1,33 milijarde kuna

U odnosu na isto razdoblje 2005. godine, promet je povećan za 5,6 posto, a prihod od cestarine bez PDV-a za 23,62 posto.

Prema posljednjim podatcima HUKA-e, hrvatska mreža autocesta iznosi ukupno 1.049 kilometara, a mrežom gospodare četiri društva: Hrvatske autoceste (731 kilometar), Autocesta Rijeka-Zagreb (146 kilometara), Bina-Istra (131 kilometar) i Autocesta Zagreb-Macelj (41 kilometar).

HAC, koji ima i najdulju mrežu autocesta, u prvih je devet mjeseci prošle godine zabilježio i najviše vozila - 23,68 milijuna ili 56,2 posto od ukupnog broja vozila na autocestama.

HAC je ostvario i najveći prihod od cestarine, 871,42 milijuna kuna, što je 13,34 posto više nego u prvih devet mjeseci 2005. godine.

Tvrtka Autocesta Rijeka Zagreb zabilježila je promet od 10,08 milijuna vozila i prihode od cestarine od 299,76 milijuna kuna, što je za 10,13 posto više nego u prva tri tromjesečja 2005. godine.

Prihodi Bina Istre iznosili su 95,88 milijuna kuna i povećani su za 12,65 posto, a cestama kojima upravlja taj koncesionar prošlo je 4,82 milijuna vozila.

Najveći rast prihoda od cestarine, 58,36 posto, ostvario je koncesionar Autocesta Zagreb - Macelj koji je u devet mjeseci ostvario 68,68 milijuna kuna prihoda, uz promet 3,55 milijuna vozila.

Od početka prošle godine do kraja rujna na hrvatskim autocestama zabilježene su 1.993 prometne nesreće, što je 390 nesreća više u usporedbi s podatcima za devet mjeseci 2005.

Pritom je smanjen broj nesreća s poginulima, kao i broj poginulih na autocestama, a povećan broj nesreća s ozlijeđenima i s materijalnom štetom.

U devet mjeseci prošle godine na autocestama se dogodila 31 nesreća s poginulima, a u njima je poginulo 45 osoba (u devet mjeseci 2005. u 35 nesreća poginule su 54 osobe).

Najviše je osoba u prvih devet mjeseci prošle godine, 22 osobe, poginulo na autocestama kojima upravlja HAC, a najmanje, dvije, na autocesti Zagreb - Macelj.

Na autocestama se u devet mjeseci prošle godine dogodilo i 326 nesreća s ozlijeđenima, što je devet nesreća više nego u istom razdoblju 2005., te 1.636 nesreća s materijalnom štetom, što je 387 nesreća s materijalnom štetom više nego u devet mjeseci 2005.