ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - Sindikati su nakon siječanjskih izbora mahom pozdravili izborne rezultate, ocjenivši da je do političkih promjena došlo prvenstveno zbog loše gospodarske i socijalne politike HDZ-a, te su od nove
koalicijske Vlade zatražili gospodarski zaokret i kvalitetniji socijalni dijalog.
ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - Sindikati su nakon siječanjskih
izbora mahom pozdravili izborne rezultate, ocjenivši da je do
političkih promjena došlo prvenstveno zbog loše gospodarske i
socijalne politike HDZ-a, te su od nove koalicijske Vlade zatražili
gospodarski zaokret i kvalitetniji socijalni dijalog.#L#
Krajem veljače počeli su pregovori Vlade i pet sindikalnih
središnjica o socijalnom paktu, koji bi kroz duže razdoblje
zajamčio socijalni mir i stabilne uvjete za gospodarstvo.
Vlada je predstavila svoj prijedlog socijalnog sporazuma pod
nazivom "Partnerstvo za razvoj" na sastanku s poslodavcima i
sindikatima održanom na Plitvicama krajem kolovoza. Tada je
najavljeno da će socijalni sporazum biti potpisan do kraja godine.
Međutim, socijalni pakt nije potpisan, a po svemu sudeći neće biti
ni dogodine. Dobar dio sindikata, pogotovo onih iz javnog i
državnog sektora, nije se htio obvezati na socijalni mir zbog
nezadovoljstva Vladinom politikom plaća.
Sindikati javnih i državnih službi potpisali su s Vladom u ožujku
kolektivni ugovor kojim su pristali na pet postotno smanjenje
brutto osnovice za plaće, a Vlada se obvezala da će do 1. studenoga
uskladiti njihove plaće s plaćama u javnim i državnim poduzećima.
Sindikati su u studenome, zbog porasta plaća u javnim i državnim
poduzećima, zatražili da im se osnovica poveća za 8,5 posto, što je
Vlada odbila, istaknuvši da proračun za iduću godinu ne može
opteretiti s dodatnih 1,2 milijarde kuna. Umjesto toga, Vlada je
odlučila isplatiti jednokratne razlike na plaće od 8,5 posto za
zadnja tri mjeseca ove godine.
Sindikati su stoga 8. prosinca organizirali najveći ovogodišnji
štrajk u kojem je, po njihovim tvrdnjama, sudjelovalo oko 100.000
javnih i državnih službenika.
I sindikati javnih poduzeća prijetili su štrajkom zbog Vladina
zaključka o vraćanju njihovih plaća na prošlogodišnju razinu.
Vlada je također tražila da se isplaćene veće plaće vrate kroz
smanjenje plaća u idućih pet mjeseci.
Vlada je ipak odustala od smanjenja plaća u javnim poduzećima, a
sindikati od štrajka. Vlada je obvezala uprave i nadzorne odbore u
državnim i javnim poduzećima da plaće u 2001. zadrže na razini
ovogodišnjih.
Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović najavljivao je da
će najvažnije mjere u 2000. biti donošenje zakona o vraćanju duga
umirovljenicima i onoga o dječjem doplatku.
Usvajanje zakona o povratu duga umirovljenicima odužilo se,
međutim, zbog razmimoilaženja u tumačenjima odluke Ustavnog suda
iz 1998. o usklađivanju mirovina, koja je trebala biti temelj
zakona.
Ipak, umirovljenici će učinak novoga zakona, kojim se mirovine
ostvarene do kraja 1998. povećavaju od 0,5 do 20 posto, osjetiti već
na početku 2001.
No, dok ministar Vidović tvrdi da Vlada zakonom podmiruje sav dug
prema umirovljenicima, njihove udruge smatraju da se samo
djelomično uklanjaju razlike među mirovinama, ali ne i podmiruje
dug nastao višegodišnjim zakidanjem umirovljenika.
Novi Zakon o dječjem doplatku trebao se početi primjenjivati 1.
ožujka, ali je Vlada isprva odgodila njegovu primjenu do 1.
siječnja 2001. ocijenivši da za to nema organizacijskih i
financijskih uvjeta.
Taj je Vladin potez doživio oštre kritike, pa su u međuvremenu
Saboru predložene izmjene zakona, kojima je ubrzan početak njegove
primjene. Pravo na dječji doplatak prošireno je i na nezaposlene i
poljoprivrednike, tako da ga umjesto dosadašnjih oko 230.000
djece, može ostvariti oko 500.000 djece.
Zdravstvena politika protekla je u znaku priprema za reformu koja
treba početi iduće godine, te financijske konsolidacije sustava.
Naslijeđeni dugovi od oko tri milijarde kuna riješeni su izdavanjem
obveznica u iznosu od milijarde i 700 milijuna kuna, u čijoj su
kupnji sudjelovale vodeće hrvatske banke.
(Hina) md/mt vl