ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - Milenijsku godinu u Hrvatskoj u najvećoj su mjeri obilježili parlamentarni izbori 3. siječnja, na kojima je nakon desetogodišnje vladavine HDZ-a pobjedila koalicija SDP-a i HSLS-a.
ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - Milenijsku godinu u Hrvatskoj u
najvećoj su mjeri obilježili parlamentarni izbori 3. siječnja, na
kojima je nakon desetogodišnje vladavine HDZ-a pobjedila koalicija
SDP-a i HSLS-a.#L#
Koalicija je, osvojivši 71 mandat, sa strankama "četvorke" (HSS,
LS, IDS i HNS), koje su osvojile 24 mandata, zadobila nadmoćnu
većinu u Hrvatskom saboru.
Zbog izbornog poraza dio je članova Glavnog odbora HDZ-a u siječnju
odmah zatražio ostavke svih članova Predsjedništva stranke, ali to
se nije dogodilo. Vladimir Šeks izabran je za v.d. predsjednika, a
Mate Granić za predsjedničkog kandidata stranke.
Poneseni uspjehom na parlamentarnim, SDP i HSLS udružili su se i na
predsjedničkim izborima i istaknuli Dražena Budišu za zajedničkog
kandidata.
Predsjednici Republike željeli su postati i Anto Đapić (HSP), Mate
Granić (HDZ), Stjepan Mesić (HNS), Tomislav Merčep (HPS), Ante
Prkačin (Nova Hrvatska) te neovisni kandidati Ante Ledić, Slaven
Letica i Zvonimir Šeparović. Službene kandidature istaknuli su 7.
siječnja.
Toga dana je i Upravni sud poništio pretvorbu "Slobodne Dalmacije",
međutim to nije okončalo probleme nekad uspješnog medijskog
poduzeća.
Na predsjedničkim izborima u drugi krug ušli su Budiša i Mesić, a
Ivica Račan je 27. siječnja postao novi premijer.
Prvoga dana veljače, Općinsko državno odvjetništvo odustalo je od
kaznenoga progona Ankice Lepej, koja je zbog otkrivanja deviznog
računa Ankice Tuđman postala heroina dijela nacije u prethodnoj
godini.
Idućega je dana konstituiran Zastupnički dom Sabora, a predsjednik
HSS-a Zlatko Tomčić imenovan je njegovim predsjednikom i
privremenim predsjednikom Hrvatske.
Stjepan Mesić, kojemu su ispitivanja javnog mnijenja isprva davala
male izglede, u drugom je krugu predsjedničkih izbora nadmoćno
pobijedio protukandidata Dražena Budišu.
Mesić je prisegnuo za Predsjednika Republike 18. veljače, a u sjeni
toga događaja ostalo je otvaranje stečajnog postupka nad poduzećem
"Tisak" i nesreća u kojoj je izgorio glavni pogon šibenskoga TLM-a,
vrijedan 20 milijuna njemačkih maraka.
Početkom ožujka održan je prosvjed pred američkim veleposlanstvom
u Zagrebu protiv presude Tihomiru Blaškiću, koji je u Haagu osuđen
na 45 godina zatvora, a uskoro izbija i afera s "generalima lažnim
invalidima".
Vladin povjerenik Josip Kregar, neko vrijeme doživljavan kao
zagrebački Robin Hood, preuzeo je 13. ožujka na sebe svu vlast u
Zagrebu, a dan kasnije Sabor je za novoga direktora HRT-a izabrao
Mirka Galića.
Toga su mjeseca prvi puta za građane otvoreni Predsjednički dvori,
Mladen Naletilić Tuta izručen je u Haag, a Vinko Sindičić, u
nedostatku dokaza, oslobođen optužbe da je sedamdesetih godina po
nalogu Udbe ubio hrvatskog političkog emigranta Brunu Bušića.
Mate Granić oprostio se od HDZ-a i osnovao novu stranku Demokratski
centar, za čijega je predsjednika izabran početkom travnja.
Sredinom mjeseca, za predsjednicu HNS-a izabrana je Vesna Pusić,
Ivan Jakovčić po deseti je puta postao predsjednikom IDS-a, a Ivo
Sanader drugim predsjednikom HDZ-a u povijesti stranke.
Istoga je mjeseca glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte u
Zagrebu potvrdila postojanje tajnih optužnica protiv nekolicine
hrvatskih generala, a održan je i prosvjedni skup u Gospiću protiv
dolaska haaških istražitelja.
U travnju je s dužnosti glavnog urednika HTV-a smijenjen Obrad
Kosovac, Pavo Zubak i Ivica Nuić otkrili su javnosti da su vlasnici
"Večernjeg lista", a Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog
uređenja dalo je u Zagrebu srušiti sedmerokatnicu, čime je započelo
kampanju rušenja bespravno sagrađenih objekata po Hrvatskoj.
Predsjednik HVIDR-e Marinko Liović najavio je u svibnju blokadu
granica i masovne prosvjede protiv Vladine politike povratka Srba,
u Kumrovcu je nekoliko tisuća ljudi obilježilo 20. godišnjicu smrti
Josipa Broza Tita, a, dotad nepoznata, Biserka Legradić pomokrila
se na spomenik NOB-u u Veljunu.
Usred političko-povijesnih tema, na zagrebačkom je Trgu bana
Jelačića tisuću prosvjednika pušilo jointove, tražeći
dekriminalizaciju marihuane, a u Splitu se demonstriralo protiv
kriminalizacije Domovinskoga rata.
(Hina) vl md