HRVATSKA NAPRAVILA PRVI KORAK NA DUGOM PUTU PREMA EU-U

pi{e Slavko Vukadin ZAGREB, 28. prosinca (Hina) - U godini na izmaku Hrvatska je u~inila prvi, ali vrlo va`an korak na dugom putu prema ~lanstvu u Europskoj uniji, {to je uz ulazak u NATO njezin glavni strate{ki vanjskopoliti~ki cilj.#L# Otpo~ev{i pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridru`ivanju, Hrvatska je krenula prema uspostavi ugovornih odnosa s Europskom unijom. Pregovori o tom Sporazumu formalno su otvoreni 24. studenoga tijekom summita EU-a i zemalja jugoisto~ne Europe u Zagrebu. U Bruxellesu je 18. prosinca odr`an prvi od ukupno tri najavljena pregovara~ka kruga izme|u Hrvatske i Europske unije. Hrvatska strana o~ekuje da bi se pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridru`ivanju mogli okon~ati u prvoj polovici sljede}e godine. Zaklju~ivanje pregovora i potpisivanje Sporazuma predstavlja lak{i dio procesa, jer nakon toga slijedi njegova provedba, koja tra`i postupno otvaranje tr`i{ta za europske proizvode i prilogodba hrvatskog zakonodavstva acquisu communautairu, europskom pravnom kodeksu. Europska je unija na summitu u Lisabonu 23. i 24. o`ujka donijela odluku da Sporazumu o stabilizaciji i pridru`ivanju prethodi asimetri~na liberalizacija trgovine, ~ime ona gotovo u potpunosti otvara svoje tr`i{te za proizvode iz zemalja obuhva}enih procesom stabilizacije i pridru`ivanja. Na prijedlog Europske komisije u lipnju ove godine, Vije}e ministara EU-a usvojilo je u rujnu uredbu kojom se operacionalizira odluka iz Lisabona. Uredba, koja je stupila na snagu 1. studenoga, vrijedi za dvogodi{nje razdoblje do 31. prosinca 2002. Tom uredbom bescarinskim re`imom za uvoz na tr`i{te EU-a obuhva}eno je 95 posto proizvoda iz zemalja zapadnog Balkana, 15 posto vi{e od dotada{njeg re`ima autonomnih trgovinskih povlastica. Te mjere imaju vrlo mali utjecaj na tr`i{te EU-a, ali su vrlo zna~ajna pomo} za gospodarstva zemalja obuhva}enih procesom stabilizacije i pridru`ivanja. Kroz provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju, Hrvatska }e postupno, u rokovima koje u pregovorima treba definirati, morati smanjivati "asimetri~nost" u trgovini s Europskom unijom i otvarati svoje tr`i{te za bescarinski pristup europskim proizvodima. To je veliki izazov za hrvatsko gospodarstvo, koje }e morati pove}ati svoju konkurentnu sposobnost. Intenziviranje odnosa s Europskom unijom slijedilo je odmah nakon parlamentarnih i predsjedni~kih izbora u sije~nju i velja~i. Prije toga u Zagreb su iz Bruxellesa uglavnom stizali prigovori zbog odnosa s Ha{kim sudom, nedovoljne pravne sigurnosti, odnosa prema manjinama, medijima, prema povratku izbijeglica, odnosa prema Bosni i Hercgovini itd. Prije nego {to je i formirana nova vlada u Hrvatskoj u Zagreb je doputovao predsjednik Europske komisije Romano Prodi (14. sije~nja), najavi{i tada obnovu politi~kog dijaloga, koji je prekinut 1995. godine nakon operacija "Bljesak" i "Oluja", kojima su oslobo|ena dotad zaposjednuta podru~ja. Slijedili su posjeti visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i zajedni~ku sigurnost Javiera Solane (28. o`ujka i 9. lipnja), povjernika Europske komisije za vanjske odnose Chrisa Pattena (9. o`ujka i 22. rujna). Bruxelles su posjetili premijer Ivica Ra~an (14. velja~e) i predsjednik Stipe Mesi} (17. i 18. srpnja). Jedan od pokazatelja novih odnosa Hrvatske i EU-a je i podizanje diplomatske razine Ureda Europske komisije u Zagrebu, koji je 9. o`ujka prerastao u Izaslanstvo EK-a. Posebno priznanje Europske unije Hrvatskoj ukazano je organiziranjem u Zagrebu summita EU-a i zemalja jugoisto~ne Europe, 24. studenoga. To je bio najve}i skup dr`avnika u povijesti Hrvatske i prvi sastanak na vrhu predsjednika dr`ava ili vlada 15 zemalja EU-a koji je odr`an u jednoj zemlji ne~lanici. Na summitu je usvojena Zagreba~ka deklaracija u kojoj se nagla{ava individualni pristup svakoj od pet zemalja iz procesa stabilizacije i pridru`ivanja (Hrvatska, BiH, SR Jugoslavija, Makedonija i Albanija), potreba njihove regionalne suradnje i njihov status potencijalnih kandidata za ~lanstvo u EU. Ako ne do|e do nekih nepredvidljivih obrata, Hrvatska }e sljede}e godine zaklju~ivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju ste}i status pridru`ene ~lanice, ali do punopravnog ~lanstva ostaje jo{ dug put. Predstavnici hrvatske Vlade smatraju da do 2006. godine Hrvatska mo`e ispuniti sve kriterije za punopravno ~lanstvo, {to ne zna~i da }e tada i postati punopravna ~lanica. (Hina) sv rb