OD OTVARANJA PREMA SVIJETU DO PROBLEMA S HAAGOM - HRVATSKA U 2000.

Pi{e Ma{a Tau{an ZAGREB, 28. prosinca (Hina) - Hrvatska je nakon parlamentarnih izbora po~etkom 2000. i vi{egodi{nje me|unarodne izolacije, velikim koracima kro~ila na me|unarodnu scenu i najve}e priznanje svojim naporima do`ivjela Zagreba~kim summitom, ali je kraj godine do~ekala s novim problemima u suradnji s Ha{kim sudom, koji su i bili jedan od razloga dosada{nje izolacije.#L# Parlamentarni izbori 3. sije~nja, na kojima je nakon deset godina s vlasti si{ao HDZ, ocijenjeni su u me|unarodnim krugovima slobodnim i po{tenim, a Hrvatska je, s novom vladom i predsjednikom, otvorenih ruku do~ekana u me|unarodnim krugovima. Inauguracija hrvatskog predsjednika Stipe Mesi}a odr`ana 18. velja~e, koja je okupila 12 predsjednika dr`ava i tri premijera, pokazala je koliko me|unarodna zajednica cijeni promjene u Hrvatskoj, {to je kona~no i pokazala idejom i realizacijom Zagreba~kog summita, koji je u glavnom hrvatskom gradu 24. studenoga okupio 25 izaslanstava na najvi{oj razini i predstavlja najve}i me|unarodni skup ikada odr`an u Hrvatskoj. Izborom za doma}ina summita Hrvatska je dobila priznanje za sve {to je postigla u ovoj godini, a nakon summita dobila je pohvale za "sjajnu organizaciju summita i kvalitetno gostoprimstvo", prema rije~ima francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca, suorganizatora summita. Tom je prigodom Hrvatska potpisala i po~etak Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju, a hrvatski su ~elnici predvidjeli njegovo potpisivanje u roku 6 mjeseci. Hrvatska je u svibnju ove godine primljena i u Partnerstvo za mir, krajem godine u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), postala je ~lanica Trilaterale Italije, Slovenije i Ma|arske, koja je time postala Kvadrilateralom, te je dala aktivni doprinos uspostavi Jadransko-jonske inicijative. Ove je godine i Vije}e Europe ukinulo Hrvatskoj proces monitoringa, a Hrvatska je s ostalim zemljama sljednicama biv{e SFRJ nakon godinu i pol zapo~ela nove pregovore o sukcesiji. Strani ~elnici, koji ranijih godina nisu u velikom broju i na visokoj razini posje}ivali Hrvatsku, nakon parlamentarnih i predsjedni~kih izbora upisali su Zagreb kao va`nu to~ku svojih bilateralnih posjeta i europskih turneja. Hrvatski predsjednik, premijer Ivica Ra~an, ministar vanjskih poslova Tonino Picula i ostali visoki hrvatski du`nosnici, tako|er su tijekom ove godine sudjelovali na brojim me|unarodnim konferencijama, te boravili u dr`avnim i slu`benim posjetima. Ljubljana, Sarajevo i Skoplje, sjedi{ta europskih institucija u Bruxellesu i Strasbourgu, New York, Washington i Dayton, Rim, Vatikan i Palermo, te Pariz, Berlin, Var{ava, Tirana, Sofija, Budimpe{ta, Lisabon, Be~ i Moskva, samo su neke od prijestolnica i velikih europskih i svjetskih gradova koje su hrvatski ~elnici ove godine obi{li. Dva mjeseca prije Zagreba~kog summita, u rujnu je u glavnom hrvatskom gradu odr`an i sastanak predsjednika parlamenata Pakta o stabilnosti, tako|er va`an skup dr`avnika na kojem je dana potpora punoj provedbi Pakta putem me|uparlamentarne suradnje. Me|utim, kraj godine Hrvatska je do~ekala s novim problemima s Me|unarodnim sudom za ratne zlo~ine (ICTY) u Den Haagu. Spor izazvan napadima prvih ljudi ICTY-ja na Hrvatsku pred Op}om skup{tinom UN-a i sadr`ajem poziva za svjedo~enje hrvatskom generalu Petru Stipeti}u mogao bi se razrije{iti najavljenim posjetom tu`iteljice Carle del Ponte Zagrebu po~etkom sljede}e godine. Hrvatska se u prvoj godini novog tisu}lje}a tako|er nada dovr{etku pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridru`ivanju i podno{enju formalne kandidature za ~lanstvo u EU, intenziviranju suradnje s NATO-om s ciljem {to skorijeg uklju~ivanja u tu sredi{nju organizaciju za europski mir, stabilnost i sigurnost, te daljnjem razvoju dobrosusjedskih odnosa i intenziviranju suradnje sa svim europskim dr`avama. Zagreb u 2001. `eli i aktivno sudjelovati i dati jo{ ve}i doprinos aktivnostima Vije}a Europe, OESS-a i Ujedinjenih naroda. (Hina) ma{ rb