ZAGREB, 27. prosinca (Hina)Pi{e: Igor ILI] Prvi put od ulaska u EU 1995. [vedska }e od 1. sije~nja do kraja lipnja 2001. predsjedati Unijom.
ZAGREB, 27. prosinca (Hina)
Pi{e: Igor ILI]
Prvi put od ulaska u EU 1995. [vedska }e od 1. sije~nja do kraja
lipnja 2001. predsjedati Unijom.#L#
[vedska je vlada pripremila program koji na vrhu prioriteta
obuhva}a tri podru~ja - takozvana "3E" prema po~etnim slovima
engleskih naziva za ?pro{irenje? (Enlargement), ?zapo{ljavanje?
(Employment) i ?za{titu okoli{a? (Environment).
"[vedski je cilj utrti put uspje{nom politi~kom nastavku procesa
pro{irenja {to, uz ostalo, podrazumijeva zaklju~ivanje {to vi{e
poglavlja u pregovorima sa zemljama kandidatima", navodi se u
slu`benom programu {vedskog predsjedanja EU-om.
Na vanjskopoliti~kom planu [vedska, uz pregovore sa zemljama
kandidatima, namjerava zna~ajno mjesto dati odnosima EU-a sa SAD-
om i Rusijom, podru~ju jugoisto~ne Europe te naporima za rje{avanje
bliskoisto~ne krize.
"Suradnja izme|u EU-a i Rusije od temeljne je va`nosti za sigurnost
i razvoj Europe? U odnosima sa SAD-om naglasak }e biti na daljnjoj
dinamici novog programa transatlantske suradnje koja ponajprije
podrazumijeva ja~anje gospodarskog partnerstva, ali i
intenziviranje dijaloga o odnosima s Rusijom", najavljuje slu`beni
Stockholm.
Prostor koji zauzimaju dr`ave obuhva}ene procesom stabilizacije i
pridru`ivanja (Hrvatska, BiH, SRJ, Makedonija i Albanija) visoko
je na popisu va`nih tema {vedskog predsjedanja, uz ostalo i zbog
toga {to se to podru~je, kada se na umu imaju Kosovo, nerije{eni
odnosi Srbije i Crne Gore te me|uetni~ki odnosi u Makedoniji, jo{
smatra trusnim.
"Ono {to sada poznajemo kao EU nastalo je kako bi se iskorijenio rat
na europskom kontinentu. Taj cilj, na`alost, jo{ nije postignut.
Konflikti i dalje izbijaju u Europi i njezinu susjedstvu. Stoga je
ja~anje sposobnosti EU-a za rje{avanje kriza i spre~avanje sukoba
iznimno bitno", izjavio je u govoru pred zastupnicima {vedskog
parlamenta premijer Goeran Persson najavljuju}i zada}e {vedskog
predsjedanja EU-om.
Uz spre~avanje mogu}ih napetosti i sukoba, EU za prostor tzv. SAA
dr`ava predvi|a gospodarsku i financijsku pomo}.
Hrvatska u tom kontekstu ima posebno dobru poziciju. [vedski je
cilj do kraja lipnja okon~ati pregovore s Hrvatskom o Sporazumu o
stabilizaciji i pridru`ivanju (SAA), a temelji su ve} postavljeni
prvim krugom pregovora odr`anim prije desetak dana u Bruxellesu. U
Europskoj uniji iznimno su zadovoljni hrvatskim nastupom i
pripremljeno{}u u prvom krugu, ka`u bitno kvalitetnijima nego {to
je to s Makedonijom, koja je taj ugovor ve} parafirala, bio slu~aj.
Nimalo ne ~udi da je [vedska, kao dr`ava ve} dugo poznata po skrbi za
socijalne programe i ekolo{ka pitanja, u klju~ne elemente svoga
programa uvrstila zapo{ljavanje i za{titu okoli{a.
Gospodarski rast i socijalna kohezija najva`niji su ekonomski i
socijalni ciljevi na{ega predsjedanja, poru~uju iz Stockholma.
Na podru~ju EU-a jo{ je vi{e od 15 milijuna ljudi bez posla. Zbog
pove}anog udjela starije populacije potrebne su reforme u
mirovinskom i zdravstvenom sustavu, kao i mjere za bolje uvjete
`ivota za obitelji s djecom. Pitanje utjecaja demografskih
promjena na tr`i{te radne snage bit }e va`na tema europskog summita
u o`ujku u Stockholmu. Ravnopravnost spolova te migracijska
politika tako|er su, dr`i [vedska, teme o kojima }e biti potrebno
raspravljati u reguliranju pitanja vezanih za osiguranje punog
zapo{ljavanja na prostoru Europske unije.
Istodobno, potrebno je usvojiti dugoro~nu strategiju politika EU-a
koje }e odra`avati potrebu za ekolo{ki, gospodarski i socijalno
odr`ivim razvojem. Takav se dokument najavljuje za Europsko vije}e
krajem lipnja u Goeteborgu.
Institucije Unije, dr`e [ve|ani, ne mogu uspje{no djelovati ako ne
osiguraju ve}u otvorenost prema vlastitim gra|anima.
"Od klju~ne je va`nosti za {vedsko predsjedanje da se ostvari
vizija otvorenije Unije. Transparentniji na~in funkcioniranja i
modernizacija europske administracije moraju biti provedeni, {to
zna~i da gra|anima informacije o djelovanju Unije moraju biti
dostupnije kako bi dobili pravi uvid u bit europske suradnje",
poja{njava u svom programu {vedsko predsjedni{tvo.
[vedska, na temelju javnih debata, za summit u Goeteborgu namjerava
pripremiti sa`etak prijedloga za budu}e funkcioniranje Unije o
~emu bi, kako je dogovoreno na nedavnom summitu u Nici,
raspravljala nova me|uvladina konferencija 2004.
Pitanja obuhva}ena tim dokumentom odnosit }e se na podjelu
nadle`nosti u odlu~ivanju na nacionalnoj i razini Unije, na status
koji bi trebala dobiti Povelja o temeljnim pravima (neke je zemlje,
poput Italije, vide kao za~etak Europskog ustava), zatim na na~in
da se temeljni sporazumi o EU-u u~ine razumljivijim, te na ulogu
nacionalnih parlamenata u europskoj konstrukciji.
"[vedska, u uskoj suradnji s belgijskim predsjedanjem u drugoj
polovici godine, `eli na summitu u Goeteborgu predstaviti plan
aktivnosti na tim podru~jima koje bi kulminirale me|uvladinom
konferencijom 2004.", najavljuje slu`beni Stockholm.
"Nitko ne mo`e sa sigurno{}u predvidjeti koje }e teme prevladavati
u politi~kim debatama tijekom {vedskog predsjedanja. Sigurno je
jedino da pred sobom imamo uzbudljivih {est mjeseci koje
predstavljaju pravi izazov za na{u vladu, ali i jedinstvenu prigodu
da prika`emo [vedsku u njezinu najboljem izdanju", poru~io je u
nedavnom najavnom govoru {vedskog predsjedanja premijer Persson
pred zastupnicima {vedskoga parlamenta Rijksdaga.
(Hina) ii br