ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - Pregovori o priključenju EU uglavnom se svode na funkcioniranje unutarnjeg tržišta budući da ostala dva stupa na kojima počiva EU - zajednička vanjska i sigurnosna politika te suradnja u pravosuđu i
unutarnjim poslovima - spadaju u samo dva od preko 30 poglavlja skupa pravnih propisa EU poznatih pod nazivom "acquis communautaire", istaknuo je u srijedu u Zagrebu glavni slovenski pregovarač s EU Janez Potočnik na predavanju "Tehnologija pregovora s EU".
ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - Pregovori o priključenju EU uglavnom
se svode na funkcioniranje unutarnjeg tržišta budući da ostala dva
stupa na kojima počiva EU - zajednička vanjska i sigurnosna
politika te suradnja u pravosuđu i unutarnjim poslovima - spadaju u
samo dva od preko 30 poglavlja skupa pravnih propisa EU poznatih pod
nazivom "acquis communautaire", istaknuo je u srijedu u Zagrebu
glavni slovenski pregovarač s EU Janez Potočnik na predavanju
"Tehnologija pregovora s EU".#L#
Vrlo je važno, po riječima Potočnika, da se tijekom pregovora
pregovarački tim ne mijenja, jer "svakodnevno se usklađuju
detalji, a detalji su iznimno važan dio procesa".
Što se tiče isplativosti pristupanja EU, kazao je slovenski
pregovarač, procjena troškova ne smije se raditi na individualnoj
razini.
"Na razini pojedinih tvrtki, primjerice, bit će dobitnika i
gubitnika, no priključivanje EU je generalno potez kojim se samo
može dobiti. Osim toga, treba odvojiti troškove tranzicijskih
procesa u društvu, kao što je privatizacija, od troškova samog
pristupanja EU", pojasnio je Potočnik.
Dodao je kako treba imati na umu da u procesu priključivanja EU ne
treba stvarati dojam da "netko nekoga na nešto tjera".
"EU je poput golf kluba kojemu želite pristupiti i da biste to
ostvarili morate ispuniti određene uvjete i poštivati određena
pravila. No, to je stvar vašeg slobodnog izbora", kaže Potočnik
koji je tijekom jednodnevnog posjeta Zagrebu imao sastanke s
hrvatskim ministrom za europske integracije Ivanom Jakovčićem i
vodećim hrvatskim pregovaračem s EU Nevenom Mimicom.
Slovenija je pridružena članica EU postala 1997. kada je potpisala
tzv. Europski sporazum. Inače, pregovore o članstvu vodi od 1995.
Potočnik je napomenuo da je tijekom pregovora važno razvijati odnos
s pojedinim zemljama budući da je zapravo bit procesa u pregovorima
s državama članicama, a EK je u tome samo operativni partner.
"Za uspješne pregovore važno je također imati politički konsenzus u
zemlji te stručan pregovarački tim. Bitan je i odnos s medijima
budući da javnost mora dobiti što više informacija o prirodi i
tijeku pregovora", tvrdi Potočnik.
Slovenski je pregovarač izrazio očekivanje da će sljedeće
proširenje EU obuhvatiti skupinu zemalja jer je to "politički i
tehnički lakše izvedivo".
"Slovenija želi biti u prvoj skupini, a što više zemalja bude u tom
prvom valu tim bolje. Mi se nadamo da ćemo članstvo ostvariti do
2003. Određivanje ciljnog datuma važan je unutarnji motor
pokretač, no pritom treba biti realan kako bi se izbjeglo
potencijalno razočaranje zbog mogućih zastoja", kaže Potočnik.
On je međutim upozorio da je vrlo bitno inzistirati na
individualnom pristupu svakoj zemlji, što je uostalom i jedno od
načela funkcioniranja EU.
Slovenija bi, kako navodi Potočnik, jedinstvenoj europskoj valuti
željela pristupiti što je prije moguće, a najraniji je datum, prema
maastrichtskom Ugovoru o EU, dvije godine nakon što zemlja postane
punopravna članica.
Potočnik je iznio i podatak da je, prema posljednjim anketama, u
zemljama EU potpora Uniji prosječno oko 35 posto te da je najmanja u
Njemačkoj, Austriji i Francuskoj, a najveća u Švedskoj, Danskoj i
Grčkoj.
Slična je anketa pokazala da građani EU najveću potporu za ulazak u
članstvo Unije daju Malti, Mađarskoj i Poljskoj, a najmanju
Rumunjskoj, Sloveniji i Turskoj.
Zašto Sloveniji? Pa zato, tumači Potočnik, jer, kad im se objasni
njezin položaj kao dijela bivše Jugoslavije, u svijesti običnih
građana ona se odmah poveže s ratom i zonom nestabilnosti.
(Hina) ii sl