SLO 20.XII.-DELO-PREGOVORI O NASLJEDSTVU

SLOVENIJA DELO 20. XII. 2000. Balkanci trče posljednji krug? "Euforično razmišljanje o svijetlim perspektivama novih odnosa u jugoistočnoj Europi koje je poslije pobjede Vojislava Koštunice na predsjedničkim izborima u SRJ zapuhalo po Europi pa čak i po svijetu, potaknulo je očekivanja da je napokon kucnuo čas za oživljavanje pregovora među nasljednicama pokojne SFRJ o diobi nekadašnje zajedničke imovine. Tijekom dvadesetmjesečnog prekida do sada jalovog dijaloga kojega je presjekla kosovska kriza, izmijenjene su činjenice na Balkanu temeljito izmiješale karte na pregovaračkom stolu. Još u prijašnjem krugu maratona o mini-sporazumu kojega je kao prolog u konačno razrješenje sukcescijskog čvora predlagao vrli ser Arthur, BiH i Makedonija pomagale su braniti interese nasljednica kojima je SRJ pod režimom Slobodana Miloševića u ime teze o odcjepljenju od zajedničke države odbijala svako pravo na nasljedstvo, a kod nedavnog pokušaja podjele baselskoga zlata i dionica pokazale su veće apetite. U igru se pokušava uključiti i do sada od sukcesije odgurnuta Crna Gora koja bi dodjelom stoličice za nasljedstvenim stolom dobila status nasljednice, što bi ujedno značilo priznanje prava na neovisnost, a to je za političke planove vlade u Podgorici vjerojatno značajnije od možebitnoga dijela jugoslavenske ostavine. Ako su glavni akteri sukcesijskih pregovora poslije promjena u Beogradu - koje nipošto nisu konačne, jer treba pričekati barem rezultate srpskih parlamentarnih izbora, ako ne i imenovanje nove vodeće garniture koja će omogućiti odgovor na dvojbu može li se na žarištu krize dulje od desetljeća napokon očekivati politička stabilizacija - s većom mjerom optimizma nego do sada sjeli za sukcesijski stol, ipak ne treba zaboraviti da demokratizacija vlasti ne znači veću pomirljivost kad su u igri nacionalni interesi. Dokaz tomu su problemi između Slovenije i Hrvatske koji unatoč obećanjima o poboljšanju odnosa između država poslije političkog obrata u Hrvatskoj još nisu uklonjeni a možda će i ostati neriješeni sve dok razilaženja dviju susjeda ne zbliže euroatlantski integracijski motivi. Ponajprije pak ne treba zaboraviti činjenicu da se položaj država koje poslije razvoda pokušavaju podijeliti imovinu nije promijenio, jer je SRJ i dalje u ulozi jednog od supružnika koji je ostao u nekadašnjem zajedničkom domu. Osim toga je Beograd navodno upravo u trenutku ponovnog zamaha bruxelleskih rasprava od baselskog BIS-a već dobio sto milijuna dolara predujma - iz zajedničke ostavine" - piše Božo Mašanović.