NASTAVLJAJU SE PREGOVORI O SUKCESIJI BIVŠE SFRJ

izvještava: Igor Ilić, posebni izvjestitelj Hine iz Bruxellesa BRUXELLES, 16. prosinca (Hina) - Hrvatsko izaslanstvo na čelu s voditeljem Ureda Vlade RH za projekt sukcesije Božom Marendićem sudjelovat će u ponedjeljak i utorak, 18. i 19. prosinca, u Bruxellesu na sastanku pet zemalja sljednica bivše SFRJ.#L# Pregovori o sukcesiji u kojima posreduje, u okviru Vijeća za provedbu mirovnog sporazuma (PIC), međunarodni posrednik Arthur Watts, bili su prekinuti početkom 1999. zbog sankcija prema SRJ koja je tada uporno opstruirala pregovore ne želeći prihvatiti da je tek jedna od pet ravnopravnih sljednica bivše SFRJ. Nakon promjene u SRJ i prijema te države u UN i OESS te njezinim odustajanjem od stajališta da je jedina nasljednica SFRJ, Watts je sazvao novi krug pregovora na kojemu bi predstavnici pet zemalja trebali iznijeti stajališta koja u projektu sukcesije trenutačno zastupaju. Predviđeno je da se Watts najprije bilateralno sastane s pojedinim izaslanstvima a u utorak bi onda bio održan sastanak na multilateralnoj razini. Premda je jugoslavenska strana sada priznala da nije jedina sljednica bivše SFRJ još je uvijek neizvjesno kakav će model podjele bivše savezne imovine zastupati. Dodatno se proces može zakomplicirati ako Bosna i Hercegovina i Makedonija, kako se dogodilo na nedavnom sastanku guvernera i viceguvernera središnjih banaka pet država sljednica, zatraže da se pri podjeli imovine ne koristi samo ključ MMF-a već takozvani "kombinirani ključ". Ključ MMF-a, za koji se čvrsto zalažu Slovenija i Hrvatska, podrazumijeva podjelu prava i obveza prema prosječnom udjelu pojedinih bivših jugoslavenskih republika u formiranju brutodruštvenog proizvoda što se poklapa s doprinosom republika u funkcioniranju nekadašnjeg saveznog proračuna. Prema tom "načelu doprinosa" na Hrvatsku bi otpadalo oko 28 posto, na SRJ oko 36 posto na Sloveniju oko 16 posto, na Bosnu i Hercegovinu oko 12 posto, te na Makedoniju oko 5 posto. Kombinirani bi ključ pak uzeo u obzir i druge kriterije poput broja stanovnika čime bi Bosni i Hercegovini i Makedoniji pripao nešto veći dio kolača. Hrvatska i Slovenija kao argumente za opravdanost ključa MMF-a ističu načelo doprinosa jugoslavenskom BDP i proračunu ali i činjenicu kako bi bilo nelogično da se po tom ključu raspodjele obveze odnosno dugovi bivše države, što je već učinjeno, a po nekom drugom ključu prava. U sukcesijsku masu o kojoj je riječ ulazi sva aktiva i pasiva savezne države u trenutku njezina raspada, a obuhvaća nekretnine u zemlji i inozemstvu, arhivsku građu, financijsku imovinu (devizne rezerve, potražnja od trećih zemalja) te imovinu saveznih institucija i ugovore koje je potpisivala savezna država. Iz izvora bliskih hrvatskom izaslanstvu za projekt sukcesije najavljuje se da će se od SRJ zatražiti da predoči dokumentaciju na temelju koje bi bilo moguće točno utvrditi kolike su bile devizne rezerve Narodne banke Jugoslavije u trenutku raspada bivše SFRJ, što je u ovom trenutku tek predmet različitih procjena. Poznato je zasad da se u Međunarodnoj banci za poravnanja u Bazelu nalazi 46 tona zlata, 8000 mjenica i određena količina deviza čega je ukupno vrijednost blizu 480 milijuna dolara. (Hina) ii dh