IT-LA STAMPA 18.XII.-RUSIJA, KUBA I SAD

ITALIJA LA STAMPA 18. XII 2000. Putin ide na poslovni put na Kubu "Vladimir Putin je proveo četiri dana na Kubi, od kojih se jedan ili dva odmarao u ljetovalištu Valadero. Marks u tropima, nekada se govorilo. No Putin s Marksom već ima malo toga; više ima, naravno, Castro, koji se međutim radi toga stjerao u slijepu ulicu. Ruski vođa mu želi pomoći da iz nje iziđe, no ideologija, on je to sam kazao, više s time nema veze. Imaju veze politika i poslovi. I za potvrdu toga, pošto je napustio socijalističke i tropske plaže, Putin se premjestio hladnu i vrlo kapitalističku Kanadu. Kako bilo, bilo je to prvi put u desetljeću, odnosno nakon raspada SSSR-a, da je neki ruski predsjednik otišao na Kubu, otok koji je bio najdramatičniji razlog sukoba između dvije supersile tijekom hladnog rata. To je na Zapadu ostavilo određeni dojam: Nastavlja li Putin tamo gdje su stali Hruščov i Brežnjev? No to je samo trzaj pamćenja. Bit su, kazao sam, politika i poslovi. (...) Kako bi se okončala američka blokada (posebice sada s Bushom) potrebno je da Kuba odradi veliki udio, u smislu liberalizacije, ne samo gospodarske. I u tome je Putin imao na umu motive Wshingtona. No istovremeno je SAD-u pokazao da Rusija ponovno može računati na poseban odnos s kastrističkim otokom, 'starim tradicionalnim saveznikom'. Drugim riječima, on vraća važnog pijuna u velikoj novoruskoj (ili bivše sovjetskoj) igri s Amerikom. Nije slučajno što se, prije sunčanja u Valaderu, uputio u Lourdes, koji nije čuveno svetište Djevice Marije, već stara ruska baza jugoistočno od Havane, opremljena za elektronsko osluškivanje zanimljivih priča na istočnoj obali Sjedinjenih Država. Sve u svemu, Putinov put na Kubu nije manje važna epizoda diplomatskog 'ponovnog smještanja' Moskve u planetarnim razmjerima, nakon , na neki način pokajničke i samoumanjujuće, faze koja je uslijedila nakon velikog pada komunističkog sustava. To je strategija u koju ulaze kratkoročni ili srednjoročni gospodarski interesi, i dugoročniji interesi politike ili snage. Očito, na svim 'osjetljivim' područjima, od Bliskog do dalekog istoka, od Južne Amerike do Europe. Ne zovite to hladnim ratom, to je druga stvar. To je dolazak globalnog pragmatizma upravo u razdoblju globalizacije.", piše Aldo Rizzo.