PALERMO, 12. prosinca (Hina/AFP) - Konvencija UN-a protiv organiziranog kriminala potpisana u utorak na konferenciji u Palermu precizno definira nekoliko tipova krivičnih djela i navodi popis konkretnih mjera za njihovo
suzbijanje.
PALERMO, 12. prosinca (Hina/AFP) - Konvencija UN-a protiv
organiziranog kriminala potpisana u utorak na konferenciji u
Palermu precizno definira nekoliko tipova krivičnih djela i navodi
popis konkretnih mjera za njihovo suzbijanje. #L#
Konvencija u 41 članku definira "skupinu organiziranog kriminala"
kao "skupinu tri ili više osoba koje zajedno djeluju s ciljem
prekršaja ili ozbiljnog zločina iz čega žele izravno ili neizravno
izvući financijsku ili materijalnu korist".
"Transnacionalna" priroda zločina nastupa ako je "zločin počinjen
u više od jedne države", "ako je počinjen u jednoj državi, ali je
planiran i nadziran u drugoj državi" ili "ako je počinjen u jednoj
državi, a ima značajne posljedice u drugoj državi".
Prema Konvenciji, države potpisnice obvezne su progoniti četiri
tipa krivičnih djela: mafijaško udruživanje, pranje novca,
korupciju i ometanje pravosuđa.
"Ta krivična djela postaju univerzalni zločini i to ima vrlo važne
implikacije", rekao je Pino Arlacchi, direktor Ureda UN-a za nadzor
droga i sprječavanje zločina.
"To jasno znači da će jedan mafijaš moći biti progonjen u bilo kojoj
zemlji svijeta, a rad sudaca bit će u velikoj mjeri
pojednostavljen", dodao je.
Što se tiče pranja novca, zemlje su obvezne ukinuti bankarsku
tajnu, zabraniti račune s anonimnim vlasnicima ili otvorene pod
drugim imenom te osnovati službe za prikupljanje financijskih
obavještajnih podataka. Konvencija predviđa također konfiskaciju
mafijaških ostavština i prvi put proglašava poduzeća pravno
odgovornim za sudjelovanje u pranju novca.
U pitanju pravosudne suradnje, konvencija predviđa olakšavanje i
ubrzavanje procedura za izručenje, uključujući i slučajeve zemalja
u kojima se skriva neki zločinac, a koje nisu potpisale sporazum o
izručenju sa zemljom koja traži tog zločinca. Zemlje potpisnice
obvezuju se uspostaviti programe zaštite svjedoka te dodijeliti
imunitet ili manju kaznu osobama koje u značajnoj mjeri surađuju s
pravosuđem.
Predviđa se i osnivanje zaklade za pomoć zemljama u razvoju u
provođenju te konvencije.
Da bi postala važeća, konvenciju moraju ratificirati parlamenti
najmanje 40 zemalja, što bi trebalo biti dovršeno u roku dvije
godine.
Konferencija u Palermu okupila je 14 šefova država, više od 100
ministara i 2000 izaslanika iz 180 zemalja svijeta.
(Hina) zt sl