ZAGREB, 9. prosinca (Hina) - Reforma hrvatskog pravosuđa, započeta ustavnim promjenama, nastavlja se izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (DSV) i Zakona o sudovima, koji su ušli u saborsku proceduru, a uskoro bi
trebao biti dovršen i konačni prijedlog Zakona o Državnom odvjetništvu.
ZAGREB, 9. prosinca (Hina) - Reforma hrvatskog pravosuđa, započeta
ustavnim promjenama, nastavlja se izmjenama i dopunama Zakona o
Državnom sudbenom vijeću (DSV) i Zakona o sudovima, koji su ušli u
saborsku proceduru, a uskoro bi trebao biti dovršen i konačni
prijedlog Zakona o Državnom odvjetništvu.#L#
Izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Ministarstvo pravosuđa,
uprave i lokalne samouprave želi pojačati sudačku samoupravu i
autonomiju, odnosno da suci i struka budu glavni nositelji
kadrovske politike u pravosuđu, rekao je zamjenik ministra Ranko
Marijan.
U tome bi najvažniju ulogu trebala imati sudačka vijeća, koja bi se
osnovala pri županijskim sudovima, po uzoru na slična tijela u
Njemačkoj, Austriji i Sloveniji.
Glavna bi im zadaća bila ocjenjivanje rada sudaca, davanje
mišljenja o kandidatima za suce i predlaganje kandidata za
predsjednika suda.
Ovisno o broju sudaca u županijskom sudu i pripadajućim općinskim
sudovima, sudačka bi vijeća imala devet ili 15 članova, a birala bi
se na četiri godine.
Ministarstvo pravosuđa predlaže da se zakon donese po hitnom
postupku, jer krajem ove godine prestaje važiti nekoliko odredbi
staroga zakona, koje je ukinuo Ustavni sud. Kako je, među ostalim,
Ustavni sud odlučio da DSV nije nadležan za imenovanje predsjednika
sudova, s prvim danom 2001. svi bi sudovi ostali bez predsjednika.
Ocijenivši da je dosadašnja povezanost predsjednika sudova i DSV-a
uzrokovala "tenzije" u odnosima s resornim ministarstvom, te da su
predsjednici sudova stvorili snažnu grupaciju koja je raspolagala
s moći bez odgovornosti, predlagatelj zakona se odlučio za
smanjenje njihovih ovlasti. Pri tom se pozvao na odluku Ustavnog
suda koji je, u ožujku ove godine, zaključio da dužnost
predsjednika suda nije sudačka već upravna funkcija.
Prema prijedlogu zakona, predsjednici sudova više ne bi mogli biti
članovi DSV-a i ne bi imali glavnu riječ u kadrovskoj politici, već
bi tu ulogu preuzela sudačka vijeća. Naime, mišljenje o kandidatima
za sudačku dužnost više neće pred DSV-om davati predsjednici
sudova, nego sudačka vijeća.
Predsjednici sudova bi i nadalje nadzirali i osiguravali uvjete za
pravilan rad i poslovanje sudova, a više ih ne bi birao DSV, već
ministar pravosuđa, na prijedlog sudačkog vijeća.
Predsjednika Vrhovnog suda bi pak imenovao, na prijedlog
Predsjednika Republike, Zastupnički dom Sabora, a mogao bi biti
izabran i iz redova državnih odvjetnika, javnih bilježnika,
odvjetnika te profesora pravnih znanosti. Uvjet je
petnaestogodišnje radno iskustvo.
Po starom zakonu, predsjednika Vrhovnog suda predlagao je
Županijski dom Sabora, a imenovao DSV.
Novi predsjednici sudova i članovi sudačkih vijeća trebali bi biti
izabrani tri mjeseca nakon stupanja na snagu novoga zakona.
Novost je i što se regulira ustrojstvo i nadležnost prekršajnih
sudova, koji do sada nisu bili navedeni u Zakonu o sudovima.
Prema prijedlogu zakona, teritorijalna sudska nadležnost više ne
bi bila vezana teritorijalnim ustrojem države, pa bi se tako
županijski sud osnivao za područje više općinskih sudova, a ne, kao
do sada, za područje županije.
Iako je bilo prijedloga da se pravosudna policija preimenuje u
sudsku stražu, od toga se odustalo.
Suci Vrhovnog suda i Udruge hrvatskih sudaca nezadovoljni su
predloženim izmjenama i dopunama, posebice prijedlogom da se suci
prvi put imenuju na probni rok od pet godina, a zatim za stalno.
Donošenjem novoga zakona neće biti reizbora sadašnjih sudaca.
(Hina) so vl