DE-RU-KOMUNIZAM-Politika NJ 6.XII.-FAZ- JAČANJE ILI NAZADAK RUSIJE NJEMAČKAFRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG6. XII. 2000.Nazadak"Poprima li vlast u tako zvanoj novoj Rusiji devet godina poslije propasti istočnog imperija, opet sovjetske
crte? Iako se ne možemo bez daljnjega složiti s liberalnim oporbenim političarom Javlinskim koji na to pitanje bez ograničenja odgovara potvrdno, neki potezi predsjednika Putina sve više i više navode na razmišljanje.Jedno je u svakom slučaju očito: Putin koji daje riječ 'diktaturi zakona', želi zemlju ozdraviti na stari kremaljski način centralističkom strogošću. Široko razvlašćenje pokrajinskih gubernatora bio je prvi korak na tom putu. Osamdesetdevet subjekata Ruske federacije podređeno je sedmerici Putinovih namjesnika koji gotovo bez iznimke potječu iz vojnih krugova ili tajne službe. I sada osim refrena na pokušaj da se novoj Rusiji da federalistička struktura, ne bi trebalo vrijediti više ni ono što je bivšem predsjedniku Jeljcinu služilo kao obilježje simboličnog prekida s komunizmom. Tako bi boljševička himna staljinističkih uspomena koju je ukinuo prvi slobodno izabrani predsjednik Rusije, opet
NJEMAČKA
FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG
6. XII. 2000.
Nazadak
"Poprima li vlast u tako zvanoj novoj Rusiji devet godina poslije
propasti istočnog imperija, opet sovjetske crte? Iako se ne možemo
bez daljnjega složiti s liberalnim oporbenim političarom
Javlinskim koji na to pitanje bez ograničenja odgovara potvrdno,
neki potezi predsjednika Putina sve više i više navode na
razmišljanje.
Jedno je u svakom slučaju očito: Putin koji daje riječ 'diktaturi
zakona', želi zemlju ozdraviti na stari kremaljski način
centralističkom strogošću. Široko razvlašćenje pokrajinskih
gubernatora bio je prvi korak na tom putu. Osamdesetdevet subjekata
Ruske federacije podređeno je sedmerici Putinovih namjesnika koji
gotovo bez iznimke potječu iz vojnih krugova ili tajne službe. I
sada osim refrena na pokušaj da se novoj Rusiji da federalistička
struktura, ne bi trebalo vrijediti više ni ono što je bivšem
predsjedniku Jeljcinu služilo kao obilježje simboličnog prekida s
komunizmom. Tako bi boljševička himna staljinističkih uspomena
koju je ukinuo prvi slobodno izabrani predsjednik Rusije, opet
trebala postati nacionalnom himnom.
Jedna je stvar kad se neka zemlja odredi za svoju povijest. No druga
je stvar događa li se to ponovnim uvođenjem grba i trobojnice iz
carskoga doba ili melodijom hvalospjeva boljševičkoj diktaturi.
Preživjeli od bezbroj žrtava staljinizma mogu to zapravo osjetiti
samo kao porugu njihovim patnjama, ma koliko Putin nastojao
podsjećati na 'uspjehe' sovjetskoga doba i time obrazlagati
vraćanje sovjetske himne. Još je tjeskobniji pristanak na tu nakanu
kojega predsjednik u državnoj Dumi može očekivati ne samo od
komunista. Tu se kritičari doimaju poput glasa u pustinji, osobito
stoga što ni ruska pravoslavna crkva ne diže glas protiv kobnog
izraza shvaćanja povijesti" - piše komentator lista W. A.