NEUSPJEHA U NICI PRIBOJAVAJU SE I EU I ZEMLJE KANDIDATI

Piše: Slavko Vukadin ZAGREB, 6. prosinca (Hina) - Čelnici zemalja Europske unije okupit će se krajem tjedna u Nici, na summitu od kojeg se očekuje veliki pomak u reformi europskih institucija, no još uvijek nema naznaka da bi skup mogao uspjeti, čega se pribojavaju i EU i zemlje kandidati za njezino članstvo. #L# Francuski predsjednik Jacques Chirac, koji u ovom polugodištu predsjedava Vijećem Europske unije, poslao je u ponedjeljak pismo četrnaestorici svojih kolega iz Europske unije, u kojem ih obavještava da bi summit umjesto prvotno predviđenih dva dana, 7. i 8. prosinca, mogao potrajati do nedjelje 10. prosinca kako bi se u posljednji čas postigao dogovor oko potrebnih reformi ključnih za proširenje Unije. Maratonski summit mogao bi u slučaju uspješna ishoda biti najvažniji od 1991. godine kada je postignut Ugovor iz Maastrichta. Chirac je prošli tjedan obišao sve europske prijestolnice kako bi se pokušao usuglasiti sa svojim partnerima o tri ključna pitanja: broju članova Europske komisije, sužavanju područja u kojima se odluke u Vijeću ministara, glavnom zakonodavnom tijelu EU-a, donose jednoglasno te o novoj preraspodjeli glasova unutar Vijeća. Ni oko jednog pitanja nije postignut dogovor. Male članice EU-a se protive prijedlogu da se odustane od načela da svaka zemlja ima barem jednog povjerenika u Europskoj komisiji, izvršnom tijelu EU-a, bojeći se da će ostati bez svoga predstavnika u tako važnoj instituciji. Komisija danas broji 20 povjerenika; pet najvećih zemalja ima po dva člana, a deset manjih po jedan. Ako bi se ostalo pri sadašnjem modelu, Komisija bi mogla postati glomazna i neučinkovita nakon što se Unija proširi na nove članice kada bi mogla brojati i tridesetak zemalja. Drugo je pitanje odustajanje od prava veta. Iako se većina, više od 85 posto odluka u Vijeću ministara, donosi kvalificiranom većinom glasova, za pedesetak osjetljivih područja odluke se donose jednoglasno, tako da i najmanja članica može blokirati donošenje odluke. S proširenjem EU-a taj bi problem postao još izraženiji i mogao bi dovesti do potpune paralize odlučivanja. Sve se zemlje načelno slažu da treba suziti broj pitanja o kojima se odlučuje jednoglasno, no nijedna ne želi odustati od svog prava na veto u području za koje drži da je od posebne važnosti za njezine interese. Nema pomaka ni u pitanju nove preraspodjele glasova. Prilikom glasovanja kvalificiranom većinom u Vijeću ministara, glasovi različitih zemalja nemaju istu težinu. Četiri velike zemlje - Njemačka, Francuska, Italija i Velika Britanija - imaju po deset glasova, dok podignuta ruka ministra iz Luxembourga, najmanje članice EU-a, vrijedi samo dva glasa. Njemačka je nezadovoljna takvom raspodjelom, jer se nakon ujedinjenja njezino stanovništvo povećalo za dvadesetak milijuna. Francuska to ne želi dopustiti, Španjolska traži da se i ona uključi u krug zemalja s najvišim brojem glasova, dok Nizozemska želi veći broj glasova, budući da je po broju stanovnika veća od ostalih zemalja s kojima sada dijeli isti broj glasova. Summit u Nici nije važan samo za neposrednu budućnost Europske unije, nego i za njegove ključne protagoniste. Francuskom predsjedniku Jacquesu Chiracu neuspjeh u Nici bi teško pao, jer bi u slučaju uspješnog ishoda osigurao mjesto u povijesti Europe. Njemački kancelar Gerhard Schroeder razapet je između potrebe zadržavanja dobrih odnosa s Chiracom u ime njemačko-francuskog prijateljstva i s druge strane očekivanja njemačke javnosti, koja želi veću ulogu Njemačke u odlučivanju u europskim institucijama. Britanski premijer Tony Blair ne smije dopustiti da ga se doživi da je previše proeuropski nastrojen, kako se ne bi zamjerio britanskoj javnosti, koja je u većini euroskeptična. Ishod summita sa zabrinutošću očekuju i čelnici 12 zemalja koje pregovoraju o punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Neuspjeh summita bi odgodio njihov ulazak u klub petnaestorice, u što se ulažu i uloženi su golemi napori da se postignu potrebne prilagodbe za punopravno članstvo. Europski čelnici trebali bi na summitu u Nici potvrditi odluke Vijeća ministara o uspostavi političko-vojnih tijela, koje će voditi europske snage za brzu reakciju, zatim usvojiti Povelju o temeljnim pravima, koju mnogi drže zametkom europskog ustava, iako ona u prvo vrijeme vjerojatno neće imati pravno obvezujući karakter. (Hina) sv nab