POVELJA O TEMELJNIM PRAVIMA EU: ZAMETAK USTAVA ILI POLITIČKA IZJAVA?

Piše: Slavko Vukadin ZAGREB, 6. prosinca (Hina) - Šefovi država ili vlada članica Europske unije trebali bi na summitu krajem ovoga tjedna u Nici usvojiti Povelju o temeljnim pravima Europske unije, tekst koji mnogi drže zametkom budućeg europskog ustava.#L# Povelja o temeljnim pravima građana Europske unije, tekst od 54 članka, objedinjava odredbe o pravima građana dosad raspršenih u više dokumenata poput Ugovora o Europskoj uniji, Konvenciji o ljudskim pravima ili u Europskoj socijalnoj povelji Vijeća Europe. Taj dokument sadržava temeljne zapadne vrijednosti poput slobode govora, mišljenja, vjeroispovjesti i jednakost pred zakononm, ali pokriva i modernije teme poput zabrane kloniranja ljudskih bića. Povelja o temeljnim pravima već je dobila podršku na neformalnom sastanku na vrhu Europske unije 14. listopada u francuskom gradu Biarritzu, no zbog neformalnog karaktera toga skupa njezino službeno usvajanje ostavljeno je za summit u Nici od 7. do 9. prosinca. Zbog važnosti posla, koji čeka europske čelnike na summitu u Nici - usuglasiti se oko reformi europskih institucija koje trebaju omogućiti njezino širenje - Povelja nije u trenutačno u žarištu pozornosti, ali bi to kasnije mogla biti kao jedan od bitnih elemenata izgradnje buduće Europe. Iako je u Biarritzu dobila jednoglasnu podršku, najvažnije pitanje u vezi s Poveljom ostavljeno je za kasnije: treba li ona biti pravno obvezujući dokument ili samo politička deklaracija? Njemačka, Italija, zemlje Beneluxa i još neke zemlje snažno podržavaju ideju da Povelja postane pravno obvezujući tekst, dok se tome žestoko opiru euroskeptici, ponajprije britanski. Europska komisija podržava da se Povelja uključi u Europski ugovor i tako postane pravno obvezujuća. Za takvu Povelju zauzima se i Europska konfederacija sindikata i Europski parlament kao njezin najsnažniji zagovornik. Europski parlament (EP) je većinom glasova prihvatio Povelju na svojoj sjednici 14. studenoga u Strasbourgu. Osim toga, europski zastupnici traže da njezino svečano usvajanje u Nici bude samo prva etapa do njezina uključivanja u Ugovor o Europskoj uniji. "Europski parlament će nastaviti svoje napore da se Povelju uključi u Ugovor o Europskoj uniji, jer se EU ne može zadovoljiti samo političkim tekstom, nego su potrebni i pravni instrumenti koji će omogućiti njezinu konkretnu primjenu", rekla je predsjednica EP-a Nicole Fontaine. Ako šefovi europskih država ili vlada "doista žele pokazati Europljanima da je Europa utemeljena na zajedničkim vrijednostima, oni moraju slijediti Europski parlament i uključiti Povelju u Ugovor", dodala je Fontaine. Među europskim zastupnicima pojavila se i ideja da se Povelja o temeljnim pravima stavi na referendum na europskoj razini. Što se sadržaja Povelje tiče, dio europskih zastupnika, komunisti i zeleni, izrazili su nezadovoljstvo jer je ona "razočaranje za očekivanja građana EU-a te nedostatna u pogledu temeljnih prava žena, stranaca, prava na stan i posao, pristojan dohodak i socijalnu sigurnost". I tijekom izrade teksta Povelje i nakon njezina usvajanja u Europskom parlamentu, o njezinu pravnom karakteru i sadržaju na svim europskim razinama čula su se različita mišljenja. Njemački kancelar Gerhard Schroeder drži da će "Povelja biti jedan od prvih europskih ustavnih tekstova". Talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi smatra da bi Povelja "mogla biti prvi dio europskog ustava, koji bi se kasnije nadogradio drugim dijelom u kojem bi se definirale različite institucije, njihove ovlasti i odnosi među njima". Za britanskog premijera Tonya Blairea Povelja je "jednostavno politička izjava i Velika Britanija nije jedina članica EU-a koja se opire njezinu pravno obvezujućem karakteru". Za mnoge u europskim institucijama ona bi mogla postati simbol političke Europe i poruka zemljama kandidatima. S pravno obvezujućom Poveljom, Europa bi prestala biti samo zajedničko tržište. "To je vrlo važno za proširenje. Zemlje kandidati moraju biti svjesne da ulaze u klub, koji nije samo tržište, nego klub koji je utemeljen na zajedničkim vrijednostima", rekao je Enrique Baron, predsjednik socijalističke frakcije u Europskom parlamentu. (Hina) sv nab