RDW 4. XII. TISAK O SPORU S FRANCUZIMA OKO SASTANKA U NICI

NJEMAČKI RADIO - RDW 4. XII. 2000. Pregled tiska Glavna tema današnjeg njemačkog tiska je skori summit Europske unije u Nici. Bonnski 'General Anzeiger' piše da to neće biti susret veselja kad se šefovi država i vlada 15 članica Europske unije, krajem tjedna sretnu u Nici. U središtu pozornosti njihovih vijećanja zapravo bi trebale biti reforme institucija EU-a i njihovog načina rada. To je međutim tema kod koje francusko predsjedateljstvo nije postiglo gotovo nikakav napredak. Kao drugo, tema reformi nije nešto što ljude uistinu zanima. Pa tako ne treba nikoga čuditi što jedan tako spontan čovjek kao što je francuski predsjednik svoj spas traži u bijegu. Sada se treba se pozabaviti nekom drugom temom. A da se Chirac odlučio upravo za BSE, dokazuje njegova blizina narodu i seljacima. To je jamstvo da će summit mnogo stajati. No pustiti seljake da bespomoćno čekaju, to se ne može dozvoliti, već zbog propusta politike u prošlim godinama. 'Die Westfallische Rundschau' iz Dortmunda piše da je zadaća koju šefovi država i vlada EU-a trebaju svladati u Nici je toliko velik da je Chirac zahtijevao susret. Istodobno, on je pokušao sve kako bi umanjio očekivanja, tako da bi mogao osrednji rezultat prodati kao 'uspjeh'. Neuspjeh summita bio bi za svih 15 članica temeljita blamaža. Proširenje EU-a na istočnu Europu već davno ne dobiva potporu koju zaslužuje, niti kod građana, a još manje kod političara zapadne Europe. Tu se bude strahovi i osjećaj neizvjesnosti. I možda bi nekom moglo pasti napamet da okonča s temom tako da u tom pogledu ništa ne poduzme. No, neoprezni su sada upozoreni. U Nici će u igri biti više od gubitka prestiža. Onaj tko neuspjeh drži elegantnim rješenjem, kako bi temu ? proširenje - skinuo s vrata, radi na početku kraja europske složnosti. Istom temom bavi se i 'Leipziger Volkszeitung' koji primjećuje da ukoliko se u posljednjem trenutku - u krajnjoj liniji i uz produljenje razgovora u Nici ? ne uspije Francusku preokrenuti u njezinoj ulozi kočnice, tada Europska unija gubi ? globalno na prestižu, a kod kandidata za prijam na vjerodostojnosti. U takvom slučaju programirana je sljedeća, ogromna kriza zajedničke valute. Uz dobru volju moguće je postići sporazum. Već sada se, naime, smatra da će se u pogledu reformi složiti 14 zemalja, sve osim Francuske. Nadajmo se da će Francuska s Chiracom na tom susretu na vrhu pokazati veličinu - bez atomskog oružja, ali s europskim srcem. Na skori sastanak u Nici osvrće se i 'Berliner Zeitung' koji piše da uvođenjem valute eura, Kohl i Miterrand pokušali su ići ukorak s vremenom i Francuzima oteti strah od velike Njemačke. Je li taj pokušaj uspio, stvarna je tema EU-ova susreta na vrhu u Nici, koji se dosadašnjim neriješenim pitanjima samo sporadično bavi, a od kojih ovisi i sposobnost djelovanja jedne proširene unije. Puno vise radi se o pitanju kuda se putuje: u carinsku uniju, koja se sastoji od jednog slabijeg saveza nacionalnih država, ili pak u savez država koji će daljnjim delegacijama pravnog suvereniteta učvršćivati političku i gospodarsku moć Europe u svijetu? Svako rješenje koje će se u Nici pronaći za postojeće probleme, gurat će Europu sve jače u neki drugi smjer, primjećuje 'Berliner Zeitung'. Francuski predsjednik Jacques Chirac iskopao je sebi duboku rupu u koju je i sjeo. To ne bi bilo toliko strašno da on pri tome dopušta da mu se pomogne kako bi iz te rupe izašao, smatra komentator lista 'Die Welt' i nastavlja: Kod obje strane radi se o principima. Oni ipak nisu isti. Njemačka i ostalih 13 članica unije žele povezati demokraciju i ono što zahtijeva praksa. Parizu je nasuprot tome stalo do prestiža, ili u najmanju ruku da bude jednak Njemačkoj - čak ukoliko to dovede i do propasti sastanka u Nici kojeg on sam organizira. Teško je povjerovati u to nakon što je svima tijekom proteklih mjeseci postalo jasno da budući ulazak više manjih država u uniju zahtijeva da se više ispoštuje princip po kome države imaju pravo glasa proporcionalno broju svojih stanovnika. U suprotnom bi se odluke donosile jednostavnom većinom glasova u kojima bi mnogo malih država možda nadglasalo one veće, a da pri tome iza sebe nemaju većinu europskog stanovništva. Tako je pitanje iz matematičkih voda prešlo u političke vode borbe za vlast, piše 'Die Welt'. Ujedinjenje naroda Europe zahtijeva da se prevlada njemačko- francuska suprotstavljenost koja traje stoljećima. Europska politika mora se osloboditi balasta njemačko-francuskih odnosa. Ovo su bile riječi francuskog ministra vanjskih poslova Roberta Schumana iz davne 1950. godine kada je predstavio svoj plan ujedinjenja Europe. Ovako počinje komentar lista 'Frankfurter Rundschau' koji smatra da su ove riječi i pedeset godina nakon što su izrečene itekako aktualne. Njemački kancelar Schroeder i francuski predsjednik Chirac su na sastanku u Hannoveru potvrdili namjeru da o svemu razgovaraju razumno i da neće biti oštrijeg političkog sukoba oko aktualnih pitanja. Nitko ipak ne garantira da će tako i biti. Briga da će reforma EU-a zapeti na njemačko-francuskim odnosima sasvim je opravdana. Jer već je došlo do nesporazuma nakon susreta Schroedera i Chiraca u Mainzu kada je također bilo riječi o tome da neće biti spora između Berlina i Pariza. Nijemci su vjerovali da to znači da im Pariz neće uskratiti pravo da imaju više glasova u Ministarskom vijeću na osnovu većeg broja stanovnika, dok su Francuzi smatrali da će Nijemci pristati na to da Francuska ima isti broj glasova kao i Njemačka. Po gruboj reakciji Chiraca koji je nakon njemačkih zahtjeva za većim brojem glasova požurio da istakne kako je Francuska sila koja raspolaže nuklearnim naoružanjem, vidi se da su ovakvi zahtjevi pogodili osjetljivi živac Francuza. Paritet s Njemačkom je temelj na kome ova zemlja vidi čitav proces ujedinjenja Europe. Ovaj princip se za Pariz nije promijenio čak ni nakon ujedinjenja Njemačke koja je tako dobila novih skoro 16 milijuna stanovnika. Kakva je, međutim, prednost koju Njemačka dobiva ako u Ministarskom vijeću ima par glasova više od Francuza. Njemačka ionako samo zajedno s Francuskom može imati veći utjecaj na europsku budućnost, zaključuje 'Frankfurter Rundschau'. List 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' na istu temu piše da se njemačka Vlada također mora upitati kada zahtjev za većom zastupljenošću u Vijeću ministara stavlja u prvi plan sastanka u Nici. Dva ili tri glasa više u vijeću ne mijenjaju premoć koje imaju brojne manje članice. Ona također ne donose ni dugoročan odgovor na pitanje da li jedna takva zajednica država može efikasno djelovati. Umjesto toga bi Schroeder u Nici trebao insistirati da se što više odluka donosi većinom glasova, kako bi se izbjeglo pravo veta. Ne bi se trebalo upušta u sukob oko pitanja prestiža s Francuskom koje se stalno nadvija kao prijetnja nad procesom ujedinjenja Europe, piše FAZ. (RDW)