ŠV-LE TEMPS OD 1.12. PRIJEPORNO PROŠIRENJE EU-A NA ISTOK?

ŠVICARSKA LE TEMPS 1. XII. 2000. Petnaestorica će morati krenuti u borbu ako žele da njihova javnost podupre proširenje "Aleksander Kwasniewski je jako srdit. 'Potpora proširenju Europske unije, zabrinuo se početkom tjedna poljski predsjednik, nije dovoljno snažna u zemljama kao što je Austrija, Njemačka, Francuska i Belgija. To se mišljenje mora promijeniti'. To je golem izazov koji bruxellesko Povjerenstvo kani prihvatiti. Ono će sljedeće godine, uz pomoć petnaestorice i zemalja kandidata započeti informacijsku kampanju kako bi otjerali strah koji uzrokuje proširenje na istok. Petnaestorica će sljedećeg tjedna na susretu na vrhu u Nici potvrditi strategiju kako bi ubrzali pregovore s trinaest zemalja koje kucaju na njihova vrata. Prije nekoliko godina, proširenje se činilo kao daleka budućnost. Ono to više nije. Pet do šest zemalja ući će vjerojatno 2004-2005., tj. sutra. Cipar i Malta imaju dobre izglede da budu u prvom valu, kao i Mađarska, Slovenija, Estonija i Poljska. Samo, javnost nije nimalo oduševljena zbog otvaranja prema istoku. Najnovije istraživanje Eurobarometra pokazuje da samo 38 posto ispitanika podupire proširenje. Šveđani su najviše skloni proširenju (61 posto), dok su Francuzi najviše suzdržani (26 posto). Nešto je veći rezultat za Austrijance (30 posto) i za Nijemce (34 posto) koji imaju zajedničku granicu s istočnim zemljama. Posvuda se očituje isti strah: nekontrolirano useljavanje, nepoštena konkurencija u zapošljavanju, povećanje kriminala, ekološki dumping. Zanimljivo je da ovakva slaba potpora ne odgovara sadašnjim državama članicama. Javnost u baltičkim republikama nije ni najmanje sigurna u prednosti ulaska. O tomu svjedoči nedavno istraživanje koje govori da mu se protivi 45 posto Estonaca, dok je za 43 posto. Ipak, u svim zemljama kandidatima, osim Malte, stranke na vlasti, kao i oporba, podupiru integraciju. 'Sve je jasnije, napominje dužnosnik Povjerenstva, da u državama članicama moramo provesti djelotvornu informacijsku kampanju'. Bruxellesko se Povjerenstvo pažljivo priprema. Kampanja za koju je izdvojen skroman proračun od 150 milijuna eura (225 milijuna franaka) za šest godina, započet će 2001., a vrhunac će doživjeti 2002-2003., kada se trebaju završiti pregovori s najnaprednijim kandidatima. Kucnuo je čas da se potvrde ugovori o prijamu, kako za zemlje kandidate, tako i za države članice. Tada će potreba za upućenosti biti još veća. Međutim, upućenost ne ide na ruku propagandi. 'Nećemo voditi kampanju govoreći da je sve dobro ili da je sve loše, tvrdi isti dužnosnik. Reći ćemo da će biti problema'. Želimo iskorijeniti mišljenje koje prevladava, tumačeći da proširenje neće dovesti do povećanja kriminala, jer taj problem ne poznaje granice. Isto vrijedi za strah od socijalnog dumpinga: nastojat ćemo umiriti javnost izvješćujući o mjerama koje smo poduzeli za nadzor nad tom pojavom. Kako bi se prilagodili građanima koji se jako razlikuju od zemlje do zemlje, kampanja će se decentralizirati. Čimbenici javnog mišljenja (ministri, zastupnici, glasila, lobiji, prosvjetni djelatnici, nevladine organizacije, itd.) bit će uključeni u širenje radosne vijesti. 'Najveći će izazov biti, priznaje ipak naš sugovornik, uvjeriti političke dužnosnike da se očituju o proširenju'. Tema je škakljiva. I nije jako popularna uoči izbora, kao u Francuskoj i u Njemačkoj. Guenter Verheugen, europski povjerenik za proširenje, znade ponešto o tome. Njega su u rujnu pozvali na red jer je zagovarao referendum o proširenju u Njemačkoj. O toj se temi, misli on, ne bi trebalo odlučivati 'mimo ljudi', kao što je bilo sa zajedničkom valutom", piše izvjestitelj iz Bruxellesa Roland Krimm.